Razlog je jednostavan: Mozak brzo stari u ova tri ključna doba

12.01.2026. | 10:41

Kognitivni pad je prirodni dio starenja koji počinje da se uvlači već u četrdesetim godinama. Do sredine pedesetih godina uobičajeno je da se nađete kako stojite usred sobe pitajući se zašto ste uopšte došli ovdje.

Iako su takvi propusti u pamćenju uobičajeni, nova kineska studija je otkrila da postoje tri ključna uzrasta u kojima kognitivni pad postaje izraženiji kod svih nas, piše Telegraf .

Ovi oštri skokovi, primećeni u dobi od 57, 70 i 78 godina, znatno su veći kod nekih ljudi, a razlog je jednostavan: način života, izvještava časopis Nature Aging. Studija je mjerila nivoe 13 proteina u mozgu povezanih sa ubrzanim starenjem i neurodegenerativnim bolestima. Zanimljivo je da su ovi skokovi u opadanju povezani sa velikim životnim promjenama, od hormonskih padova u srednjim godinama do efekata penzionisanja.

Ključne starosne grupe

Međutim, to ne znači da je njihov uticaj van naše kontrole. Profesorka Barbara Dž. Sahakijan sa Univerziteta u Kembridžu i koautorka knjige „Brain Boost“ objašnjava studiju: „Ove ključne starosne dobi u studiji su kada počinjemo da vidimo značajne promjene u mozgu.“

Sa 57 godina je bitno koliko smo dobro upravljali fizičkim promjenama koje dolaze sa srednjim godinama i menopauzom; sa 70 godina je bitno koliko smo dobro održavali stimulaciju mozga u periodu prije i poslije penzionisanja, a sa 78 godina je bitno koliko smo dobro održavali stimulaciju mozga u periodu prije i poslije penzionisanja, a sa 78 godina je bitno koliko smo izgradili onih „kognitivnih rezervi“ koje smo izgradili izazivajući sebe da radimo teške stvari.

„Baš kao što kontrolišemo svoj holesterol mnogo prije nego što izazove srčani udar, usvajanjem promjena načina života najmanje 10 godina prije ovih vrhova opisanih u studiji, možemo promeniti svoju budućnost. To je ključna poruka“, dodaje Sahakijan. Ukratko, za zdravlje mozga, moramo djelovati sada i planirati unaprijed.

57 godina i povećanje tjelesne težine u srednjim godinama

Do 57. godine, mozak se smanjuje, proces koji počinje već u tridesetim godinama. Smanjenje zapremine mozga tada postaje očigledno zbog smanjenja bijele mase – mreže nervnih vlakana koja omogućava komunikaciju između različitih regiona mozga. Jednostavno rečeno, vaš „širokopojasni internet“ se usporava.

Ovaj prirodni pad dodatno pogoršava povećanje tjelesne težine u srednjim godinama. Dr Sabin Donai, ljekar specijalizovana za dugovječnost, kaže da prekomjerna težina utiče na funkciju mozga na više načina. „Povezana je sa smanjenim protokom krvi, što zauzvrat smanjuje hranljive materije i esencijalne masti koje su mozgu potrebne, i nakupljanjem otpadnih proizvoda koji se ne eliminišu.“

Tjelesna mast je takođe zapaljenska. Gojaznost je povezana sa oksidativnim stresom, tim nestabilnim atomima kiseonika koji oštećuju ćelije, uključujući neurone.“ Nedavna istraživanja takođe sugerišu da visok holesterol može povećati rizik od demencije, pa je važno pratiti ga redovnim pregledima.

Šta da se radi?

Studije pokazuju da vježbanje izuzetno djeluje neuroprotektivno, povećavajući veličinu hipokampusa i poboljšavajući pamćenje. Profesor Sahakijan savjetuje: „Vrijeme je da počnete i nastavite sa vježbanjem, koje ima mnoge koristi, uključujući gustinu kostiju i spriječavanje depresije.“

„Podaci pokazuju da je svaka vježba koja malo povećava vaš puls bolja od sedentarnog načina života. Dakle, najbolji režim vježbanja je onaj koga se možete pridržavati.“ Dr Donaj nas podstiče da svakodnevnim zadacima pristupamo sa više entuzijazma.

„U svoj dan uključujem mnogo aktivnosti. Hodam po pokretnim stepenicama. Ne koristi ruke kada ustaješ. Odgurni stolicu i ustani bez upotrebe ruku. Ne govori: ‘Podigni to za mene’, reci: ‘Mogu da podignem tu kutiju, mogu da se sagnem’. Dok obavljaš svoje svakodnevne zadatke, budi svjestan aktivnosti koje opterećuju tvoje mišiće. Ukratko, ne prestaj da se krećeš.“

Ona takođe preporučuje praćenje šećera u krvi, holesterola i odnosa struka i kukova, kao i proveru hormona. „Uvijek kažem, prestanite sa HRT (hormonskom terapijom zamene) onog dana kada želite da ostarite. Postoje opsežne studije koje podržavaju HRT kao kognitivno-zaštitni faktor.“ Ona zaključuje: „Naši izbori načina života čine 90 procenata i rizika i

Sedamdesete i „efekat penzionisanja“

U 70. godini života, tau protein, najpoznatiji od 13 proteina povezanih sa kognitivnim opadanjem, počinje da se akumulira. Moždana kora se tanji, što dovodi do smanjenja sinaptičkih veza u oblastima za razmišljanje i učenje. Frontalni režnjevi i hipokampus, ključni za više kognitivne funkcije, takođe se smanjuju.

U deceniji koja prethodi sedamdesetim godinama, neuronski putevi počinju da pate od smanjenog nivoa stimulacije. „To je efekat penzionisanja“, kaže profesorka Sahakijan. „Oko 60. godine, ljudi se malo opuste, možda izbjegavaju izazovne i teške stvari i počinju da se oslanjaju na iskustvo.“ To je, kaže ona, loša ideja, jer naučni dokazi podržavaju izreku „koristi ili ćeš izgubiti“.

Ozbiljni faktori rizika

Dr Donaj savjetuje fokusiranje na aktivnosti koje razvijaju mozak. „Ne zadovoljavajte se sudokuom i ukrštenicama; zaista izazovite svoj mozak. Ples u balskoj dvorani, učenje jezika, stoni tenis.“ Izgradnja kognitivne rezerve – otpornosti mozga na opadanje – može značajno odložiti početak neurodegeneracije.

Studija iz 2022. godine otkrila je da čak i ljudi koji razviju visoku kognitivnu rezervu do 69. godine mogu smanjiti vjerovatnoću opadanja pamćenja, čak i ako su imali niže kognitivne sposobnosti u djetinjstvu. Profesor Sahakijan ističe da je ovaj period ključan za rješavanje ozbiljnih faktora rizika za demenciju: usamljenosti i socijalne izolacije, koji mogu povećati rizik za 30, odnosno 60 procenata.

„Jedna studija je otkrila da se pet od 13 proteina povezanih sa starenjem mozga povećava kao odgovor na usamljenost.“ Druženje i stimulacija su ključni, čak i ako je to uz piće u pabu. „Mnogo direktnog društvenog kontakta je izuzetno dobro za starije ljude“, kaže ona.

78. godina i iscrpljivanje rezervi

U ovom uzrastu, zapremina mozga i protok krvi se dodatno smanjuju. Proteini povezani sa upalom se akumuliraju, a kognitivne rezerve koje ste izgradili tokom života počinju da se troše. Dr Donaj savjetuje da stalno radimo na smanjenju upale.

„To znači zdravu ishranu, vježbanje, opuštanje i izbjegavanje šećera i previše stresa. Hronični stres smanjuje energiju dostupnu za esencijalne funkcije popravke i rasta.“ On takođe upozorava na toksine iz životne sredine, kao što je mikroplastika u ambalaži za hranu i piće.

„Naši putevi detoksikacije su nevjerovatno efikasni, ali su jednostavno preplavljeni brojem različitih hemikalija u toliko naših svakodnevnih proizvoda“, kaže Donai.

Uprkos svemu, dr Donai ostaje optimističan: „Sve u vezi sa našim mozgom usmjereno je ka borbi za opstanak. Ako podržavamo svoja tijela dobrom hranom, ostanemo fizički aktivni i obezbijedimo adekvatan san, ne moramo da prihvatimo biološki pad koji povezujemo sa starenjem.“