Naučnici tvrde da izmet morskih ptica vrijedi pola milijarde dolara

07.08.2020. | 23:21

Svima je poznato da zlato, nafta, kukuruz ili odnedavno, sredstva za dezinfekciju, imaju visoku cijenu. Ali, postoje neki proizvodi koji dosta vrijede, zahtijevaju manje odricanja, a potpuno su nepoznati, kao na primjer, izmet morskih ptica.

Nedavno sprovedeno istraživanje je otkrilo da se na izmetu koji proizvode morske ptice – galebovi, pingvini i pelikani – može zaraditi skoro pola milijarde dolara godišnje.

To je zato što se izmet morskih ptica, poznat i kao gvano, može koristiti kao komercijalno đubrivo, a osim toga, i od vitalnog je značaja u pogledu količine hranljivih sastojaka u morskim ekosistemima.

U nastojanju da podignu svijest o važnosti morskih ptica i očuvanju njihovih staništa, naučnici su pokušali da kroz cijenu đubriva kvantifikuju doprinos morskih ptica i ilustruju stvarne troškove koji nas očekuju ukoliko se smanji njihova populacija.

U pitanju nije mali novac – vrijednost izmeta ovih ptica procjenjuje se na više od 473 miliona dolara svake godine, a možda i mnogo više, prema navodima iz naučnog rada objavljenog u časopisu Trends in Ecology Evolution.

„Proizvodnja gvama je ekosistemska usluga koju ptice prave bez ikakvog troška. Možemo otići na ostvro, skupiti gvano i prodati ga po tržišnoj cijeni kao đubrivo. Budući da postoji ovaj naučni i biološki značaj, moguće je kvantifikovati doprinos morskih ptica ekosistemu na jeziku koji će javnost i kreatori politike moći da razumiju“, tvrdi koautor studije, Markus V. Kiankiaruso, profesor ekologije na brazilskom Univerzitetu u Gojasu.

Nije u pitanju samo zarada

Iako samo nekoliko vrsta morskih ptica proizvodi gvano koji se trenutno komercijalizuje u Peruu, Čileu i drugim zemljama, i otpad drugih ptica doprinosi vitalnim hranljivim sastojcima u morskim ekosistemima, a takođe je važan i za ekonomije zemalja koje izlaze na more.

Tjelesne funkcije morskih ptica prirodni su način prenošenja hranljivih sastojaka između morskih i kopnenih staništa. Oni oslobađaju visoke koncentracije azota i fosfora i proizvode veoma važne promjene u životnoj sredini, navodi se u studiji.

Na primjer, u ekosistemima koralnih grebena hranljive materije iz izmeta morskih ptica utiču na veći broj riba, ali i na njihovu veličinu, što je od značaja za ribarstvo, ali i turizam na mjestima poput Kariba ili u jugoistočnoj Aziji.

Stručnjaci su izračunali i godišnje vrijednosti azota i fosfora koje izbacuju morske ptice, odnosno, koliko bi koštalo da se gvan zamijeni vještačkim hranljivim materijama. Ipostavilo se da je vještačko đubrivo mnogo skuplja varijanta od ulaganja u zaštitu ptica i njihovih prirodnih staništa.

Umjerena procjena predviđa milijarde dolara

„Napravili smo vrlo konzervativnu procjenu da samo 10 odsto riba oko koralnih grebenova zavisi od hranljivih materija koje proizvode morske ptice“, napominje Plazas-Himenez, doktorand na Univerzitetu u Gojasu koji je učestvovao u ovom istraživanju.

„Prema podacima Ujedinjenih nacija i australijske vlade, godišnji prihod od komercijalnog ribolova na koralnim grebenima prelazi šest milijardi dolara. Dakle, 10 odsto ove vrijednosti iznosi oko šest stotina miliona dolara godišnje. Ako se uz to doda komercijalna vrijednost od gotovo 474 miliona dolara, ukupna vrijednost morskih ptica povećava se na milijardu dolara“, dodaje istraživač.

Populaciju morskih ptica ugrožavaju prije svega klimatske promjene, invazivne vrste, preveliki izlov riba, ali često stradaju i kao kolateratne žrtve komercijalnog ribolova.

 

Izvor:(RTS)