Naša planeta postaje sve tamnija: Šta to znači?

06.10.2025. | 08:03

Zemlja je u posljednjih 25 godina postala sve tamnija, otkrio je istraživački tim u svom naučnom radu objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Naučnici pojašnjavaju kako je u razdoblju od 2001. do 2024. godine zabilježena manja refleksija sunčeve svjetlosti sa Zemljine površine nego do tad.

“Tamnjenje” je izraženije na sjevernoj nego na južnoj polovici planeta, a naučnici su to otkrili nakon analize podataka prikupljenih satelitom. Kako ističu, generalno, južna polulopta u prosjeku dobija radijacijsku energiju na vrhu atmosfere, dok na sjevernoj postoji gubitak te energije.

Ranije studije sugerirale su da se ta neravnoteža kompenzuje atmosferskim i okeanskim cirkulacijama koje prenose energiju piše Zimo. Ali, ova posljednja studija pokazuje da te cirkulacije nisu mogle u potpunosti kompenzovati razlike tokom protekle dvije decenije.

Kako navode u svom radu, zabilježeno je odstupanje od 0,34 vata po kvadratnom metru po deceniji. Gledano u kontekstu prosječnog sunčevog zračenja od 240 do 243 vata, to odstupanje nije veliko, ali je vrijednost ipak statistički značajna.

Naučnici smatraju kako je do razlike došlo zbog promjena u vodenoj pari i oblacima u atmosferi, kao i u promjenama u refleksivnosti površina na Zemljinoj površini. Pojašnjavaju kako led i snijeg reflektuju više sunčevog zračenja od stijena ili vode. Stoga je, dodaju, smanjenje morskog leda i snježnog pokrivača na sjevernoj polulopti pridonijelo “tamnjenju”. Osim toga, ključnu su ulogu odigrale i sitne suspendovane čestice koje d‌jeluju kao kondenzacijske jezgre za stvaranje oblaka, što zauzvrat potiče refleksiju sunčevog zračenja.

Na sjevernoj polulopti onečišćenje finim česticama značajno se smanjilo, dok je na južnoj hemisferi zbog požara u Australiji i erupcije vulkana Huang Tonga došlo do ispuštanja veće količine ovih čestica u atmosferu. Naučnici ističu kako je ključno razumjeti kako dolazi do razlike u refleksivnosti na južnoj i sjevernoj polulopti jer bi to moglo dovesti do poboljšanja klimatskih modela i dati uvid u buduće kretanje klimatskih promjena na Zemlji.