Najnovije istraživanje NASA: Sunce postalo aktivnije, može da utiče na tehnologiju na Zemlji

17.09.2025. | 16:14

U posljednjih 16 godina Sunce je postalo sve aktivnije što bi moglo da utiče na svemirsko vrijeme i tehnologiju na zemlji, pokazalo je najnovije istraživanje američke svemirske agencije NASA.

U studiji, koju su izradila dvojica naučnika NASA-e, solarna aktivnost se povećala nakon 2008. godine, što predstavlja neočekivani preokret nakon višedecenijskog pada za koji se prvobitno smatralo da nagovještava period istorijske neaktivnosti na površini Sunca.

Fizičar svemirske plazme u Laboratoriji NASA-e za mlazni pogon i glavni autor studije Džejmi Džesinski rekao je da su svi znaci ukazivali na to da Sunce ulazi u produženu fazu niske aktivnosti.

“Zato je bilo iznenađenje vidjeti da se taj trend preokrenuo. Sunce se polako budi”, rekao je Džesinski, prenosi “Si-bi-si njuz”.

Istraživači su otkrili da bi porast solarne aktivnosti mogao da utiče na svemirsko vrijeme, što bi potencijalno moglo da dovede do više solarnih oluja, solarnih baklji i izbacivanja koronalne mase.

“Obrasci svemirskog vremena mogu direktno da utiču na rad svemirskih letjelica i bezbjednost astronauta, ali mogu da se osjete i na Zemlji, jer svemirsko vrijeme može da utiče na električne mreže, “GPS” sisteme i radio komunikaciju”, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu “The Astrophysical Letters”.
Trend pada solarne aktivnosti zabilježen je od 1980-ih do 2008. godine, kada je NASA utvrdila da je Sunce dostiglo svoju najslabiju tačku u istoriji.

Kako je navedeno djelovanje, odnosno neaktivnost Sunca, obično fluktuira u 11-godišnjim ciklusima, iako neki obrasci traju i duže.

Prema podacima Nacionalne meteorološke službe Zemlja se trenutno nalazi u 25. solarnom ciklusu, koji je započeo 2020. godine, a posljednji ciklus je u prosjeku trajao 11 godina i bio je najslabiji solarni ciklus koji se dogodio u posljednjem vijeku.

Naučnici su mislili da će Sunce ostati u onome što su nazvali “duboki solarni minimum”, kao i da će se period mirovanja Sunca nastaviti, što će na kraju dovesti do nove faze rekordno niske aktivnosti.

“Ali onda je trend smanjenja solarnog vjetra prestao”, rekao je Džasinski.

Studija, čiji je koautor i Marko Veli, istraživač iz Laboratorije za mlazni pogon, pratila je sve veće nalete solarne plazme i jača mjerenja magnetskog polja u cijelom Sunčevom sistemu, na koja sve utiče Sunce.

“Prognoze svemirskog vremena su ključne za podršku svemirskim letjelicama i astronautima NASA-ine kampanje Artemis, jer je razumijevanje svemirskog okruženja vitalni dio ublažavanja izloženosti astronauta svemirskom zračenju”, saopštila je NASA ranije.

U maju 2024. godine, zvaničnici NASA-e zabilježili su najjaču geomagnetsku oluju u više od 20 godina, a nekoliko solarnih baklji klase Dž – najveća klase B, a zatim C i M – poslala su polarnu svjetlost na mnogo niže geografske širine od uobičajenih, čak do Meksika na jugu.

Elektroinženjer Dejvid Valas objasnio je da geomagnetske oluje imaju sposobnost da utiču na to kako i da li tehnologija funkcioniše u velikim razmjerama.

“Pružaoci internet usluga mogli bi da padnu, što bi zauzvrat onemogućavalo različitim sistemima da međusobno komuniciraju. Sistemi komunikacije visoke frekvencije, kao što su radio veza zemlja-vazduh, kratki talas i radio veza brod-obala, bili bi poremećeni”, napisao je Valas.