Na koji način će vještačka inteligencija pomagati u ranom otkrivanju rijetkih bolesti

14.02.2023. | 20:04

Prema procjenama Evropske komisije, u svijetu postoji između 6.000 i 7.000 rijetkih bolesti od kojih boluje čak šest do osam odsto svjetske populacije. Procjenjuje se da u Srbiji, sa nekom rijetkom bolešću živi čak pola miliona ljudi.

Zajednički imenitelj svim rijetkim bolestima jeste kasna i komplikovana dijagnostika, kao i neadekvatno prepoznavanje simptoma. Proces dijagnostike traje u prosijeku između sedam i osam godina, a pacijenti posjete više od 10 ljekara specijalista. U želji da se ta procedura skrati, tri velika zdravstvena centra: Univerzitetski klinički centar Srbije, Univerzitetska dečja klinika Tiršova i Kliničko bolnički centar Zemun, u saradnji sa Institutom za vještačku inteligenciju, pokrenuli su projekat „Upotreba vještačke inteligencije u ranoj dijagnostici rijetkih bolesti”.

Doktorka Branka Rakić iz Instituta za vještačku inteligenciju Srbije rekla je za RTS u Jutarnjem programu da je program još u začetku.

„Cilj je da se unaprijedi dijagnostika, skrati vrijeme dobijanja dijagnoze. Mi sad prikupljamo podatke, radićemo na anonimizovanim podacima a projekat je multidisciplinarni. Oslanjamo se na ekspertizu ljekara iz partnerskih institucija, medicinskih centara. Naš domen je tehnički domen, radićemo razvoj algoritma koji će moći da prepozna potencijalno oboljelog pacijenta”, dodala je dr Rakić, i rekla da se tim sada fokusira na Fabrijevu bolest.

Fabrijeva bolest je naslijedna i zahvata čitav organizam, odnosno više sistema organa. Kao posljedica nedaostatka jednog enzima, taloži se materijal, koji dovodi do srčane i bubrežne slabosti, dovede do ranog moždanog udara, promjena na očima, koži…

„Razlog, zašto se toliko luta u postavljanju dijagnoze i zašto treba toliko vremena i često prođe više ekspertiza više iskusnih ljekara dok se ne bolest ne prepozna jer treba sklopiti kockice tog multidisciplinarnog mozaika. Treba u našem sistemu, koji se već decenijama fokusira – svako je ekspert u svome poslu ali morate imati širu sliku – gdje morate biti svjesni da je vaš pacijent ima ne samo srčane tegobe, nego možda ima i bubrežnu slabost, možda moždani udar, koji nije posledica pritiska, arterioskleroze ili dijabetesa, već se možda radi, kada imate pred sobom sve te različite elemente, o jednom naslednom oboljenju koje se može vrlo efikasno lečiti”, istakao je profesor dr Arsen Ristić, kardiolog iz Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije.

Dodaje da Fond za retke bolesti i Fond zdravstvenog osiguranja već godinama sve više takvih bolesnika uspješno liječe, i da je prošle godine postignut vrlo uspešan broj novootkrivenih slučajeva pacijenata za kojima se traga a koji pate od rijetkih bolesti.

„Koga kod od tih pacijenata otkrijete, smanjili ste rizik da će tim pacijentima na kraju trebati dijaliza, smanjili ste rizik, da neko ko je mlad razvije moždani udar, i svakoj toj porodici, imate i više članova porodice koji su oboljeli, pogotovo muškim članovima porodice – to spasava život”, izjavio je prof. dr Ristić i naglašava da je objedinjena baza podataka veoma značajna stvar.

„Mi se jako radujemo da u posljednjih nekoliko godina postoji informacioni sistem koji obuhvata sve segmente našeg rada u Kliničkom centru, sve klinike su integrisane, sve službe, i postoji mogućnost da imate pregled, ne samo onog što se dešavalo sa pacijentom dok je na Kardiologiji, već i dok je bio na svim drugim ispitivanjima od kada taj sistem postoji”, kaže profesor i objašnjava da procedura uključuje detektovanje potencijalnih bolesnika, analize, genetski skrining…verifikovanje pa i liječenje bolesti.

Automatizovanje rada ljekara

Doktorka Rakić kaže da je važno da algoritam treba da razume srpski jezik i da automatizuje ono što ljekar uradi, i da sam pronađe ono što čini jednog čovjeka pacijentom koji ima Fabrijevu bolest ili neku drugu rijetku bolest. Dodaje da će se raditi i retroaktivno.

„Nadamo se da ćemo naći novooboljele pacijente koje će moći da dobiju novu terapiju, da će se taj algoritam implementirati i moći da prati ne samo Fabrijevu već i druge bolesti.

Važno je da čitav sistem bude objedinjen i funkcionalan na teritoriji cijele Srbije.

„Ovo je početna faza i moramo zajedničkim snagama da dokažemo da ovaj algoritam funkcioniše i da nam njegova primjena podiže vjerovatnoću, odnosno, podiže broj bolesnika koje otkrivamo godišnje sa rijetkim bolestima. Kada to budemo dokazali, a nema razloga da sumnjamo jer postoje slična iskustva iz inostranstva – da ćemo biti efikasni, da ćemo onda u tom slučaju, kada znamo brojeve i kada znamo koliko smo sa ovim zajedničkim radom postigli, da onda to proširimo. Prije svega na one bolesti gdje nam rana primjena terapije dramatično mijenja tok oboljenja”, objasnio je profesor ukazjući na veliki značaj rane dijagnostike, naročito pošto je u toku veliki prodor u farmakoterapiji brojnih bolesti.

Doktorka Rakić je naglasila da je u pitanju jedan od najzahtevnijih projekata na kojima se radi na Institutu.

„Jedan od ciljeva Instituta je unapređenje i digitalizacija zdravstva, i da ljekarima olakšamo posao s jedne stane a s druge strane da se poveća kvalitet koji pružamo pacijentima”, rekla je Rakićeva i naglasila da je u pitanju „naučno izazovan projekat za koji veruje da će biti uspješan”.

Uloga ljekara u pomoći projektu, kroz saradnju sa Institutom – odnosi se na pužanje akumuliranog znanja, što će omogućiti da se za kraće vreme detektuje veći broj pacijenta koji će na vreme krenuti sa liječenjem.

Primjena, odnosno, najpre testitanje projekta se očekuje za oko godinu do godinu i po dana.