Mladi najugroženiji: Prekomjerna upotreba ekrana ozbiljno iscrpljuje mozak
21.01.2026. | 18:33Stalna izloženost pametnim telefonima i društvenim mrežama preopterećuje naše mozgove, iscrpljuje dopamin i mijenja način na koji funkcionišemo. Zbog toga se osjećamo prestimulisano i odvojeno od stvarnog svijeta.
Na ovu „dopaminsku krizu“ upozorava neuronaučnik T. Dž. Pauer, osnivač The DOSE Lab-a, koji je o problemu modernog doba govorio u popularnom podkastu „The Problem With…“ voditelja Džejmsa Smita.
Dopaminska kriza modernog doba
Dopamin je neurotransmiter ključan za sistem nagrađivanja u mozgu i reguliše raspoloženje, motivaciju i učenje. Oslobađa se kada osjetimo zadovoljstvo, ali neprestani priliv digitalnog sadržaja, od smiješnih video-snimaka do lajkova objava, dovodi do prezasićenja, prenosi Index.hr.
Pauer, autor bestselera „The DOSE Effect“, tvrdi da su naši mozgovi, stari 300.000 godina, „oteti“ tehnologijom starom tek nekoliko decenija.
– Ako imate problema s koncentracijom, svakodnevne zadatke doživljavate kao iritantne i osjećate da je život manje prijatan, dosadan i monoton, onda imate sagorijvanje dopamina – objašnjava Pauer.
Prema njegovim riječima, većina ljudi imala bi koristi od digitalnog detoksa kako bi se nivo dopamina vratio u normalu.
Zarobljeni u svijetu ekrana
– Naši preci doživljavali su samo nekoliko skokova dopamina dnevno, dok savremeni život donosi stotine, ostavljajući mozak prestimulisanim i bez motivacije – kaže Pauer.
On opisuje tipičan dan:
– Probudite se i zgrabite mali ekran, provedete deset sati zalijepljeni za srednji ekran, odugovlačite na malom ekranu, zatim se opustite uz veliki ekran i na kraju legnete u krevet s malim ekranom. To je danas cijeli naš život – ekrani koji se smjenjuju tokom cijelog dana, svakog dana – kaže on.
Voditelj podkasta Džejms Smit priznaje da i sam osjeća posljedice, jer mu cijeli posao zavisi od tehnologije. Svoj večernji ritual gledanja Netfliksa uz istovremeno skrolovanje po telefonu opisuje kao „umirujuć i kompulsivan“, dodajući da mu telefon „leži na grudima“ dok gleda televiziju.
– Nekih dana to može biti najbolja stvar na svijetu, ali drugih je to kao umiranje, samo polako – kaže Smit.
On kaže da ponekad mora da izađe iz kuće, prošeta do plaže i tek kada zaroni pod vodu shvati da polovina tih trivijalnih gluposti uopšte nije važna… previše vremena provodim besmisleno skrolujući u potrazi za dopaminom i to je, iskreno, depresivno.
Ova zavisnost od ekrana ne utiče samo na produktivnost.
– Stalna upotreba telefona i sveprisutno snimanje povećavaju strah od društvenog preuzimanja rizika, slabe samopouzdanje, motivaciju i otpornost – dodaje Pauer.
Posebno je zabrinut zbog uticaja onlajn pornografije na stvarne odnose.
– Korišćenje pornografije kao podrazumijevane opcije nije bezazlena navika, već preoblikuje način na koji se ljudi upoznaju, flertuju i povezuju – kaže i dodaje da mnogi biraju ekrane umjesto stvarne intime, a to iskrivljuje očekivanja – što više golih tijela vidite na ekranu, manje ćete ih viđati u stvarnom životu, prenosi Indeks.
