Misterija! Šta bi ljudi jeli u slučaju nuklearnog rata? Naučnici dali odgovor

30.01.2024. | 16:24

Globalni nuklearni rat je jedan od najstrašnijih scenarija koje ljudi mogu da zamisle. Ne samo da bi odnio ogroman broj života već bi imao i razorne posljedice na okolinu, piše Telegraf.rs.

Nuklearna zima

Jedna od prvih bila bi nuklearna zima koja bi donijela drastično smanjenje temperature na Zemlji i blokirala sunčevu svjetlost. Ne treba zaboraviti poremećaje u sistemu poljoprivrede odnosno nestašicu hrane.

U takvom slučaju preživjeli bi morali da pronađu alternativni izvor za prehranu, prenosi Metro. Nova studija međunarodnog naučnog tima bavi se preživljavanjem čovječanstva nakon nuklearne katastrofe, a u njenom centru je hrana.

Istraživači smatraju da postoji način da se ljudi prehrane, odnosno sačuvaju sistem ishrane, a kao ključnu stavku spominju – morske alge. Oni su proučavali sposobnost algi da prežive u uslovima nuklearne zime, zatim njihovu nutritivnu vrijednost, ali i mogućnost da se koriste kao gorivo i sirovina za biohemijsku industriju.

Prema objavljenoj studiji, u periodu od devet do 14 mjeseci nakon katastrofe farme morskih algi mogle bi da podmire čak 45 posto globalne potražnje za hranom.

Na taj način bi se spriječile 1,2 milijarde smrti od gladovanja.

– Trebaće nam mnogo hrane, a sistem kakav danas poznajemo neće postojati. Morske alge su definitivno jedan od glavnih kandidata za brzu obnovu – rekao je dr. Florijan Ulrih Jen.

Morske alge

Naučnici su teoriju modelirali na osnovu potencijalnog sukoba Rusije i SAD, a proučavali su morske alge iz porodice Gracilaria tikvahiae koje su mogu uzgajati širom tropskih krajeva. Oni ističu da su alge bogate proteinima, mineralima, vitaminima, esencijalnim aminokiselinama i masnim kiselinama. Usto, dovoljno su “otporne” na radijaciju, pa bi ljudi mogli da ih konzumiraju nakon jednostavnog pranja i kuhanja.

Međutim, iako bi osigurale ishranu i spasile živote, alge su bogate jodom i mogu izazvati zdravstvene probleme.

U slučaju da ih jedete u velikim količinama može se poremetiti rad štitne žlijezde, neophodne za održavanje zdravog nivoa hormona, piše Telegraf.