Kako tehnološke kompanije zarađuju milijarde zahvaljujući našim podacima

17.07.2025. | 23:02

Dok gledate video klipove na Jutjubu, uživate u zabavnom sadržaju na Instagramu ili istražujete neku temu preko Gugl pretraživača, tehnološke kompanije zarađuju na vašem ponašanju unutar aplikacija, interesovanjima i lokaciji. Iza “besplatne zabave” na internetu često stoji ogromna industrija prikupljanja vaših podataka – ali zašto su ti podaci toliko važni i možemo li kontrolisati koliko informacija o sebi “poklanjamo”?

Praćenje našeg ponašanja na aplikacijama nije izuzetak, već standard. Kompanije koje stoje iza njih koriste prikupljene podatke da bi personalizovale sadržaj i oglase, čime povećavaju sopstveni profit. Što su oglasi preciznije ciljani – na osnovu naših godina, lokacije, interesovanja i ponašanja – to je njihova vrijednost veća. Podaci se takođe mogu prodavati trećim stranama, čime se otvara dodatni tok prihoda.

Na primjer, svakog jutra mnogi od nas prvo otvaraju aplikaciju za vremensku prognozu. Ona je praktična, jednostavna, prikazuje prognozu po satima, često je i vizuelno privlačna i – što je najvažnije – besplatna je. Upravo tu leži ključni detalj, jer iako ne plaćamo novcem, tu aplikaciju svi plaćamo svojim podacima.

Ako zavirite u podešavanja privatnosti bilo koje popularne aplikacije za vremensku prognozu, otkrićete da ona redovno prikuplja ogromnu količinu informacija o nama, što uključuje:

Podatke o uređajima koje koristimo, uključujući IP adresu

Lične informacije koje dajemo prilikom registracije (ime, mejl, adresa)

Podešavanja unutar same aplikacije (na primjer, da li koristimo Celzijuse ili Farenhajte)

Sve što pregledamo u aplikaciji, sadržaj koji nas najviše zanima

Našu trenutnu lokaciju i lokacije koje često posjećujemo

Veb-sajtove i druge aplikacije koje koristimo nakon vremenske prognoze

Podatke dostavljene oglašivačima i analitičarima

Zašto su podaci toliko vrijedni

Prije pojave pametnih telefona i društvenih mreža, kompanije su se oslanjale na detaljna i skupa istraživanja tržišta da bi saznale ko su njihovi kupci. Podaci su se prikupljali kroz ankete i demografske analize, pa bi se dobijeni rezultati koristili za kreiranje oglasa u štampanim medijima, na bilbordima i na televiziji.

Danas je situacija drugačija. Aplikacije i društvene mreže omogućavaju kompanijama da prikupljaju ogromnu količinu podataka direktno od korisnika, u realnom vremenu, na daleko precizniji i jeftiniji način – a korisnici dobrovoljno pristaju na tu razmjenu, prenosi “RT Balkan”.

Nakon uvođenja ciljanog oglašavanja, tehnološke kompanije su imale drastične poraste prihoda – neke i više hiljada puta u odnosu na prethodne godine – čime su zaradile stotine milijardi dolara.

Načini na koje se podaci prikupljaju

Mobilne aplikacije i društvene mreže koriste više metoda za prikupljanje vaših podataka, a neke od njih su:

Informacije o profilu – sve što popunite prilikom kreiranja naloga (godine, pol, zanimanje, lokacija, kontakt podaci)

Aktivnosti korisnika – svaki lajk, komentar, vrijeme provedeno na gledanju određenog sadržaja, koliko dugo zadržite pogled na nekom video snimku ili slici

Društvene veze – ko vam je prijatelj, koga pratite, s kim najčešće komunicirate

Uređaji – tip uređaja, operativni sistem, model, vrijednost uređaja, podaci o brendovima od kojih najčešće kupujete

Interakcije s drugim aplikacijama – aplikacije povezane s vašim nalogom, sajtovi koje posjećujete, oglasi na koje klikćete

Ako date pristup kontaktima ili fotografijama, aplikacija može dobiti i podatke o ljudima iz vašeg telefona

Omogućavanjem pristupa lokaciji, otvara se prostor za kontinuirano praćenje vaših kretanja – i to ne samo kad aktivno koristite aplikaciju

Podatke dajemo na više načina, čak i kada nismo svjesni

Mnoge kompanije ne prikupljaju podatke samo preko jedne aplikacije, već kroz cijeli ekosistem digitalnih usluga koje koristimo. Aplikacije razmjenjuju informacije međusobno, pa ono što ste pretraživali u jednoj aplikaciji lako može uticati na to šta će vam biti prikazano u drugoj.

Kompanije kao što su Gugl, Meta, TikTok ili Instagram prave detaljne profile korisnika, koristeći informacije koje prikupe iz aplikacija i sajtova koje koristimo. Na osnovu toga personalizuju sadržaj koji vidite i nude oglase s velikom preciznošću – zbog toga mnogi korisnici imaju utisak da ih uređaji “prisluškuju”.

Kako se zaštititi

Ukoliko koristite mobilne aplikacije, društvene mreže ili bilo koju uslugu koja se povezuje na internet, vaša privatnost je, barem djelimično, ugrožena, prenosi Konverzejšn. Ipak, postoje načini da ograničite količinu podataka koju o vama mogu da prikupe:

Praktični koraci:

Pročitajte politiku privatnosti prije korišćenja bilo koje aplikacije. Saznajte koje podatke prikupljaju, kako ih prikupljaju i za šta ih koriste. Ako vam bilo šta djeluje nejasno ili neprihvatljivo, razmislite da li vam je ta aplikacija zaista potrebna.

Ograničite dozvole koje aplikacije imaju na vašem uređaju.

Redovno pregledajte podešavanja privatnosti, posebno nakon ažuriranja aplikacija ili telefona – nove funkcije često podrazumijevano uključuju dodatno prikupljanje podataka.

Isključite praćenje aktivnosti van aplikacije i personalizaciju sadržaja, gdje god je to moguće.

Koristite VPN ili privatne prozore za pregledanje ako želite dodatni nivo zaštite. Oni mogu pomoći da sakrijete svoju lokaciju i identitet na internetu.

Razmislite prije nego što preuzmete novu aplikaciju – zapitajte se da li vam je zaista neophodna.

U digitalnom svijetu, privatnost nije podrazumijevana – ona je nešto što morate aktivno štititi. Svaki put kada instalirate novu aplikaciju, zapitajte se: Da li mi ovo zaista treba? I čime to plaćam ako je besplatno?

Jer ako je nešto besplatno – možda ste vi proizvod.