Hoće li vještačka inteligencija biti strogo kontrolisana u Evropskoj uniji

29.04.2021. | 21:41

Evropska komisija želi da intenzivnije reguliše vještačku inteligenciju u Evropskoj uniji, da poveća stepen povjerenja u tu tehniku, ali i da podstakne njeno šire korišćenje. Zašto?

Najprije morada se zna šta je to uopšte vještačka inteligencija? Pod tim pojmom podrazumijevaju se računarski programi koji su sposobni da „uče“, programi koji su u stanju da analiziraju ogromne količine podataka i tako, na primjer, da analiziraju reakcije i ponašanje korisnika. Algoritmi tih programa reaguju na ljude koji ih koriste i transformišu se samostalno.

Vještačka inteligencija se danas primjenjuje u medicinskoj tehnici, autonomnim vozilima, raspoznavanju lica ljudi, ali i u igračkama koje „razgovaraju“ sa djecom i mogu da reaguju na njihove odgovore.

„Znamo da se vještačka inteligencija koristi u mnogim poslovnim područjima, u finansijskim transakcijama i računarskim programima, ali vještačka inteligencija može i mnogo više od toga, pa i u onim područjima u kojima proces digitalizacije tek počinje“, kaže Hans de Kank iz Centra za vještačku inteligenciju na Slobodnom univerzitetu Brisel . U poljoprivredi ili medicini postoje veliki potencijali, kaže Kank za Dojče vele: „Tokom kovid-krize vidjeli smo da vještačka inteligencija ima veliki uticaj na proces brzog razvoja dijagnostičkih i medicinskih aplikacija“.

Vještačka inteligencija će, zahvaljujući tom razvoju, u idućim godinama ući u sve više područja našeg života. U to nije uvjeren samo Hans de Kank, već i potpredsjednica Evropske komisije Margrete Vestager. Njen resor brine se o tome da „Evropa bude fit za digitalno doba“.

Povjerenje i rizici

Tri godine su službenici iz komesarijata Margrete Vestager radili na tržišnoj regulativi vještačke inteligencije – i prošle nedjelje u Briselu predstavili su svoje prijedloge. „Mi u Evropskoj uniji moramo da postanemo svjetska klasa po pitanju regulative, ali i primjene vještačke inteligencije“ – to je cilj koji je proklamovala Margrete Vestager.

Ona je ukazala na velike prednosti i šanse koje vještačka inteligencija nudi u novom, digitalnom svijetu, i pritom nije zaboravila ni da doda sljedeće: „Stvaramo povjerenje u vještačku inteligenciju, a to je moguće samo ako smo u stanju da upravljamo i rizicima“.

Velika većina aplikacija koje koriste vještačku inteligenciju, na primjer mejl-filteri za spam ili upravljanje mašinama u fabrikama, uopšte nisu problematične, navodi Evropska komisija u svojim prijedlozima regulative.

Ali postoje neka područja s ograničenim rizicima, na primjer čet-botovi koje se koristi u velikim firmama kako bi oni komunicirali s mušterijama. Tim mušterijama bi moralo jasno da bude rečeno da komuniciraju sa mašinama (koje su u stanju da uče), a ne sa ljudima.

Vestager je kao izuzetno rizične označila aplikacije koje ocjenjuju ljude ili bi trebalo da upravljaju njihovim ponašanjem. U toj grupi, koju bi trebalo strogo regulisati, nalaze se autonomna vozila ili programi koji biraju kandidate koji se prijavljuju za neki posao, odnosno ocjenjuju njihove biografije.

Ljudski nadzor

Hans de Kank se tu slaže s komesarkom EU. Računari koji „analiziraju“ biografije, kaže, mogu da imaju i neke grozne predrasude, pa da na osnovu toga donose pogrešne odluke:

„Ako neki algoritam treba da odabere najbolje kandidate, onda se on u svom odabiru oslanja na podatke o najboljim kandidatima iz proteklih 30 godina“. U tom slučaju, kaže De Kank, računar će uvijek izabrati bijelog muškarca starog 35 godina, jer je to tako uvijek bilo. Baš zato bi se morali, dodaje naš sagovornik, u programe „ugraditi“ i etički i humani kriterijumi.

Evropska komisija u takvim situacijama zahtijeva „ljudski nadzor“ nad algoritmima. U kritičnim područjima, u kojima određenu ulogu igraju i moral i pristojnost, algoritmi ne smiju sami da odlučuju, kaže danska komesarka Vestager.

Evropska komisija želi da u potpunosti zabrani masovno korišćenje tehnologije za masovno raspoznavanje lica građana na javnim mjestima – uz pomoć vještačke inteligencije. Kao razlog se navodi da to nije u skladu s odredbama EU o zaštiti ličnih podataka.

Ono što bi trebalo da bude dozvoljeno jeste korišćenje tehnike za pojedinačno raspoznavanje lica, na primjer osoba na graničnim kontrolama ili u okviru krivičnog gonjenja. Komisija želi da zabrani takozvane „pametne igračke“, koje bi djecu mogle da navedu da urade nešto što je opasno. Softver za učenje ili takozvani roboti za njegu bolesnika koji asistiraju ljudima na primjer u staračkim domovima, i ubuduće bi trebalo da budu dozvoljeni.

Privlačenje UI u Evropu

Evropska unija ne želi da protjera ponuđače vještačke inteligencije iz Evrope, upravo suprotno, želi da ih motiviše da se stacioniraju u EU, izjavio je komesar zadužen za industrijsku politiku, Tjeri Breton. A žele da ih privuku finansijskim podsticajima i finansiranjem istraživačkih programa.

„Moramo da obezbijedimo da EU pritom ne postane zavisna o stranih ponuđača ili pojedinaca“, dodao je Breton.

U idućih sedam godina EU u područje vještačke inteligencije i digitalizacije želi da investira 140 milijardi evra, najavio je francuski komesar. Konkretne vremenske rokove za usvajanje odgovarajućih zakona i regulativa, odnosno kada bi oni trebalo da stupe na snagu, potpredsjednica Komisije Vestager ipak nije otkrila. Samo je naglasila da sve mora da ide brzo, jer „algoritmi i digitalizacija ne čekaju“.

Savezno udruženje njemačke industrije (BDI) kritički gleda na prijedloge Evropske komisije. Tvrdi se da je, na primjer, previše široko definisano područje rizičnih aplikacija. Iris Pleger iz BDI-a kaže da Savezno udruženje očekuje korekcije po tom pitanju, te napominje da pretjerana regulacija može da ima negativne posljedice na razvoj inovativnih tehnologija.