Zima bi mogla da donese potpuno novi oblik sukoba u Ukrajini

Uz zimu koja se približila i sve niže temperature u Ukrajini, rat u toj zemlji vjerovatno ulazi u novu fazu, a ni stručnjaci nisu jednoglasni u vezi sa time kako će ta nova faza izgledati.

Dok jedni tvrde da je ovo pravo vrijeme za odmor kako ukrajinske, tako i ruske vojske, pa i ne očekuju velike vojne operacije, ima i onih koji nagovještavaju da bismo mogli vidjeti, prije svega, nove prodore Ukrajinaca ka oblastima pod ruskom kontrolom.

Ukrajinska vojska ulazi u period koji nalikuje poznoj jeseni ili ranoj zimi sa znatno većom psihičkom prednošću, jer je u posljednjih nekoliko mjeseci imala seriju uspješnih kontraofanziva i oslobođenih teritorija, a kruna svega toga je nedavno vraćanje kontrole nad Hersonom, jedinom oblasnom prestonicom koja je bila pod ruskom okupacijom od početka invazije.

Sa druge strane, Rusi su bili prinuđeni da prijeđu na drugu obalu Dnjepra i tako se povuku, ali su nastavili da u znak odmazde granatiraju prije svega energetsku infrastrukturu Ukrajine, pa su tako milioni stanovnika ostali bez struje i vode, a u nekim od najvećih gradova strahuju kako će sve funkcionisati kad nastupe još hladniji dani, pa zato i savjetuju one koji mogu da odu iz zemlje, da to i učine kako bi rasteretili elektromrežu.

Trenutno, izgleda kao da je front zamrznut u onom dijelu gdje se u posljednje vrijeme i vodilo najviše bitaka – jugoistoku zemlje, odnosno Hersonskoj oblasti, naročito tamo gdje rijeka Dnjepar pravi prirodnu granicu. Međutim, vremenski uslovi će u narednom periodu vjerovatno zantno izmijeniti teren, pa je samim tim i pitanje kako će vojne snage prilagoditi svoja dejstva.

Šta donosi zimsko ratovanje

“Ove godine je jesen poprilično zakasnila, što je uticalo na to da itenzitet borbenih dejstava do relativno skoro bude vrlo visok. Međutim, sa dolaskom jesenjih dana koji donose velike padavine, nižu temperaturu i raskvašeno zemljište, biće uticaja na pokretljivost trupa i funkcionalnost ratne tehnike, kao i na funkcionalnost jer se tehnika više kvari zbog vlage i terena”, kaže za Euronews Srbija istoričar Aleksandar Životić.

“Takođe, dan je kraći, pa je teže izvoditi operacije s obzirom na to da je, bez obzira na sav napredak tehnike, i dalje veoma teško izvoditi ozbiljnije operacije tokom noći”, dodaje Životić.
Obje strane su navikle na ratovanje zimi – na kraju krajeva, ruska invazija je i počela 24. februara kada je temperatura napolju bila oko tri stepena Celzijusa. Međutim, pošto je prošlo devet mjeseci od početka rata i napravljene su mnoge analize, NATO ima mnogo bolje uslove za naoružavanje Ukrajine i slanje modernije zimske opreme nego što je Rusi imaju.

Kako u svojoj analizi piše Aleks Gatopulos sa “Al Džazire”, šanse za preživljavanje tokom “zlatnog sata” – prvih 60 minuta nakon što vojnik zaradi ranu u borbi – povećavaju se ukoliko su vojnici liječeni ili se odmah prevoze u prvi dostupan medicinski centar, dok se iste šanse drastično smanjuju ukoliko su povrijeđeni vojnici izloženi oštrim vremenskim uslovima.

Takođe, zima donosi velike nevolje ne samo ukrajinskim i ruskim vojnicima, već i civilnom stanovništvu Ukrajine, jer je u posljednjih nekoliko nedjelja izveden čitav niz granatiranja trafostanica i sličnih dijelova infrastrukture kako bi se oslabio energetski sistem zemlje. Veliki broj civila već trpi posljedice, a ukrajinski zvaničnici se brinu da bi moglo da bude samo još gore u mjesecima koji dolaze ukoliko se nešto ne promijeni.
“Sistematska šteta koja se nanosi našem energetskom sistemu je toliko velika da bi svi naši ljudi i preduzeća trebalo da budu svjesni toga i da preraspodijele svoju potrošnju tokom svakog dana. Pokušajte da ograničite potrošnju električne energije”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u video obraćanju.

Pored toga, šef najveće ukrajinske energetske kompanije DTEK, Maksim Timčenko, rekao je nedavno da bi, oni koji su u mogućnosti, trebalo da razmisle o tome da napuste državu u narednih tri ili četiri mjeseca jer bi to “veoma pomoglo sistemu”. Takođe, dodao je da “što se manje struje troši, više ostaje za povrijeđene vojnike”, piše Euro News Srbija.

Orijentacija na vazdušne napade

Kada se sve ovo pogleda, čini se kao da je zima jedno od “oružja” koje ide na ruku Rusiji zbog toga što će uspjeti u svojoj namjeri da “smrznu” bar dio Ukrajinaca. Međutim, istovremeno bi trebalo obratiti pažnju i na činjenicu da smrzavanje Ukrajinaca može doprinijeti još većem moralu njihovih vojnika, dok se na frontu bomabardovanje energetske infrastrukture gradova ne može baš podvesti pod “napredovanje” ruske vojske.
Životić smatra da je i jednoj i drugoj strani potreban predah zbog napora koje su njihove vojske činile na kopnu u posljednjih nekoliko mjeseci, ali i da će se u narednih nekoliko nedjelja ratovanje “preseliti” u vazdušnu sferu, odnosno da će biti dosta udara iz vazdušnog prostora, ali i sa kopna kada se govori o udarima sa distance – raketama, dronovima i ruskim udarima “krilatim raketama po kritičnoj infrastrukturi”.

On ukazuje na izvještaje britanske obavještajne službe, koja je analizom ruskih vazdušnih udara u posljednjih nekoliko nedjelja došla do zaključka da je ruska zaliha dronova gotovo potpuno iscrpljena, jer je veliki broj “dronova kamikaza” koji se ne vraćaju. Međutim, smatraju Britanci, Rusiji je lakše da nabavi nove dronove ili čak da uđe u saradnju u vezi sa njihovom proizvodnjom, nego da krene sa pravljenjem krilatih raketa za koje su neophodne znatno veće količine vremena i novca, a ne ubacuju se lako u operativnu upotrebu.

“Značajan broj zaliha je potrošen u prethodnim napadima, a i mora se imati u vidu da nijedna zemlja, čak ni najveće vojne sile, nemaju veliki broj te vrste projektila u magacinu. Takođe, svi proračuni vezani za moderno ratovanje govorili su o mnogo nižem utrošku municije nego što je to bilo u ranijem periodu – pošto se rat u Ukrajini vodi klasičnim sredstvima, ukoliko se izuzmu neka tehnološki sofisticirana sredstva, obje strane su potrošile mnogo zaliha”, ističe Životić.

Sredstva koja su do sada utrošena u ratu prevazilaze očekivanja i jedne i druge strane, ali je na strani Ukrajine to što ima podršku NATO kada je u pitanju naoružavanje. Takođe, vazdušnu pomoć Ukrajini u vidu svojih helikoptera prvi puće poslati Velika Britanija, kako je saopštio britanski ministar odbrane Ben Volas. Ovo još jednom označava odlučnost zapadnih saveznika da pomognu Ukrajini koliko god bilo potrebno.

Sa druge strane, Rusija se mora osloniti ili na oružje sopstvene proizvodnje, ili, kako u analizi piše Gatopulos, na sve veću zavisnost od Irana jer ta zemlja ima mogućnost da joj isporuči jeftino, a efikasno oružje naročito u vazdušnom sektoru.

Dronovi poput Šahed-136 ili Mohadžer-6 su dokazali svoju efikasnost, a naročito su opasni ukoliko se šalju u rojevima. Još neki od projektila za koje Gatopulos smatra da bi Iran mogao da ih pošalje Rusiji jesu balističke rakete Fateh 110 i Zolfagar, koji imaju domet do 700 kilometara i dovoljno su precizni da pogode mete poput trafostanica ili magacina oružja koji se nalaze daleko iza linije fronta.

Do sada, međutim, Ukrajina je imala relativno dobar saldo kada je u pitanju obaranje ruskih vazdušnih napada, prije svega zahvaljujući modernim PVO sistemima, i ukoliko se obistine obećanja zapadnih saveznika da će ih još poslati, može samo jačati u ovom sektoru.

Bahmut i Herson, dva najvažnija fronta

Dio napora ukrajinske vojske u posljednjim mjesecima bio je uspješan, pa je uspjela da izvede nekoliko većih i dosta manjih kontraofanziva, prije svega na istoku zemlje, kojima je oslobodila okupirane teritorije. Sada, u regionu Donbasa, gdje ruske snage čini se sve više usmjeravaju svoje akcije, analitičari smatraju kako bi posebnu pažnju trebalo obratiti na grad Bahmut, koji je nekada imao oko 70.000 stanovnika, ali se taj broj značajno smanjio od početka rata.

Kako u svom izvještaju piše Institut za studije rata sa sjedištem u Vašingtonu, ovih dana su zabilježene ruske ofanzive u pravcu Bahmuta, a ukrajinski generalštab je saopštio kako je odbijeno nekoliko ruskih napada na oko 30 kilometara od tog grada sjeveroistočno, i na samo četiri kilometara južno. Na ovom području se borbe zaoštravaju, a Životić smatra da se pokazuje ono što je jasno od prvog dana operacije – da na prostoru Donbasa Ukrajinci vrlo čvrsto drže odbranu.

“Tu su trupe koje su već vrlo iskusne, i te operacije aktivne odbrane su veoma dobro organizovane i vođene. To je jedan od razloga zašto je rusko napredovanje na tom prostoru vrlo ograničeno. Takođe, jasno se vidi da se sa ruske strane traži mogućnost na nekoliko mjesta da se izvrši proboj, odnosno da se tu stvore uslovi za širu operaciju koja bi rezultovala dubljim operativnim prodom, za koju za sada nema uslova”, navodi Životić.

Pored Bahmuta, još jedan veliki front koji bi mogao da postane možda i odlučujući za rat, jeste Herson. Kao što je već navedeno, tamo je Ukrajina povratila kontrolu nakon skoro devet mjeseci okupacije što ima veliki simbolički značaj, ali je sada pitanje šta će se dalje dešavati u toj oblasti. Ruska vojska je prešla sa druge strane Dnjepra i usput granatirala sve prelaze, pa je tu trenutno “pat pozicija”.

“Dnjepar je velika prirodna barijera, on je na momente širom i po nekoliko kilometara. Veoma je to teško preći, i ta barijera trenutno odgovara i jednoj i drugoj strani. Sa jedne strane, Rusima bi bilo teško nasilno da prijeđu rijeku preko koje nisu sačuvane komunikacije, dok ukrajinska strana da prelazi rijeku pod borbom je možda i teže jer su na lijevoj obali velike močvare, ima dosta blata i taj dio je veoma teško savladati. Suštinski, Dnjepar čuva i jedne i druge trenutno”, smatra Životić.

On navodi, međutim, da se može očekivati ofanziva ukrajinske vojske pri samom ušću Dnjepra, čime bi se kontrolisao pristup moru. Kada bi Ukrajinci mogli da se orijentišu ka zauzimanju tog prostora, dodaje, to bi im znatno olakšalo posao, a na južnom frontu bi sukob još mogao da se očekuje na prostoru Zaporoške oblasti.

“Ukoliko bi Rusi pokrenuli neki akciju ona bi išla odatle ka sjeveru, a sa druge strane, čitav taj prostor sve do Marijupolja je takav da se radi o, za pojmove ratovanja na istoku, uskom koridoru. Postoji mogućnost, ukoliko bi ukrajinska strana jače skoncentrisala snage prije svega prema Melitopolju, da pokuša da izvede operaciju koja bi suštinski presjekla taj koridor, gdje bi se Krim našao u veoma teškoj situaciji”, navodi Životić.

“Sumnjam, međutim, da bi to moglo biti narednih nedjelja, jer na jugu vbladaju drugačiji klimatski uslovi, zemljište je pjeskovito ali ipak je u pitanju vlažni period. Ne vjerujem da bi nekakva ozbiljnija kopnena operacija mogla da se desi prije čvrstog smrzavanja tla”, zaključuje Životić.

 

 

 

Ostavite komentar: