Višegradska četvorka se vraća: Nova podjela u EU između suvereniteta i federalizacije

27.06.2026. | 17:32

Nakon više od dvije godine političke paralize, Višegradska četvorka ponovo se okupila sa ambicijom da povrati uticaj u Briselu i ojača blok država koje se protive daljoj centralizaciji Evropske unije, ponovo otvarajući pitanje da li Evropa ide ka federaciji ili ka “Evropi nacija”.

Povratak Višegradske grupe u vrijeme velikih podjela

Prema riječima predsjednika organizacije Geopolitikon, predavača na Evropskom institutu i savjetnika u češkom parlamentu Milutina Ilića, ponovno usaglašavanje Višegradske grupe dolazi u trenutku kada Evropska unija prolazi kroz jedan od najsloženijih perioda od svog osnivanja. Rat u Ukrajini, migracioni pritisci, energetska neizvjesnost i sve dublje političke podjele između država članica ponovo su aktuelizovali pitanje budućeg uređenja evropskog bloka.

Ilić navodi da, iako se ne radi o formalnoj instituciji niti o potpuno jedinstvenom političkom bloku, Višegradsku četvorku povezuje sličan pogled na budućnost. Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka godinama upozoravaju da bi dalja centralizacija odlučivanja mogla dodatno ograničiti politički prostor nacionalnih vlada i parlamenata.

– EU treba da ostane zajednica suverenih država koje sarađuju u ključnim pitanjima, ali zadržavaju pravo samostalnog odlučivanja o pitanjima od nacionalnog značaja. To se posebno odnosi na migracije, fiskalna pravila, energetsku bezbjednost i dio spoljnopolitičkih odluka – kaže Ilić.

Sukob dvije vizije budućnosti Evropske unije

On dodaje da se ovo približavanje stavova dešava u širem kontekstu pojačanih unutrašnjih podjela unutar Evropske unije, koja već duže vrijeme nije politički homogena zajednica, već prostor u kojem koegzistiraju različite vizije njenog budućeg razvoja.

– Sa jedne strane su države i političke snage koje zagovaraju dublju integraciju i jačanje zajedničkih institucija, dok s druge strane stoje one koje insistiraju na modelu Evrope nacija, u kojem bi države članice zadržale veći stepen samostalnosti – pojašnjava Ilić.

Suverenitet ili federalizacija

Prema njegovom mišljenju, povratak Višegradske četvorke predstavlja novo poglavlje u dugotrajnoj raspravi unutar Evropske unije između suverenističkih i federalističkih koncepata njenog budućeg razvoja. Suverenističke snage zastupaju stav da Unija treba da ostane savez nacionalnih država koje sarađuju u oblastima od zajedničkog interesa, ali bez daljeg prenošenja nadležnosti na briselske institucije. Nasuprot njima, zagovornici dublje integracije smatraju da se Unija samo kroz jače zajedničke institucije može efikasno nositi sa bezbjednosnim, ekonomskim i geopolitičkim izazovima.

– Upravo zbog toga ponovno okupljanje Višegradske grupe ima značaj koji prevazilazi okvire Centralne Evrope. Ono ukazuje na sve izraženiju podelu unutar Evropske unije na dva bloka, jedan koji teži daljoj federalizaciji i jačanju nadnacionalnih institucija, i drugi koji insistira na većoj ulozi nacionalnih država. Ishod tog odnosa mogao bi u velikoj meri odrediti ne samo budući izgled Evropske unije, već i dinamiku i karakter evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana. Zbog toga ovo okupljanje nije samo regionalna vest, već signal širih promena unutar evropskog političkog prostora – smatra Ilić.

Zapadni Balkan ponovo u fokusu

On dodaje da su države članice Višegradske grupe tradicionalno među najglasnijim zagovornicima proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan, smatrajući da je stabilnost regiona ključna za ukupnu bezbjednost Evrope.

– Poručeno je da proces proširenja ne bi trebalo opterećivati novim političkim i ideološkim uslovima koji nisu bili dio prvobitnih kriterijuma za članstvo. Takođe je naglašeno da Ukrajina ne može biti u povlašćenom položaju i prva u redu za članstvo. Zbog toga dio zemalja Zapadnog Balkana u ovom novom okupljanju može videti dobru priliku da se ponovo afirmiše koncept jačanja nacionalnih institucija i većeg stepena državnog suvereniteta unutar evropskog okvira – zaključuje Ilić.

Poruke iz Gedela

Lideri Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske sastali su se u Gedelu i najavili obnovu Višegradske grupe. Novi mađarski premijer Peter Mađar poručio je da želi postaviti saradnju na nove temelje i ojačati regionalno povezivanje. Najavljen je i format “V4 plus”, koji bi mogao uključiti i druge zemlje. Slovački premijer Robert Fico predložio je redovne sastanke prije sjednica Evropskog savjeta, dok su Andrej Babiš i Donald Tusk podržali jačanje saradnje i povratak V4 kao važnog regionalnog formata.