Više novca za Ukrajinu i odbranu: Ko su pobjednici, a ko gubitnici Ursulinog plana za EU

18.07.2025. | 17:39

Evropska komisija predstavila je Nacrt budžeta Evropske unije za naredni sedmogodišnji ciklus (2028-2035), vrijedan 1,8 biliona evra, koji je predsjednica Ursula fon der Lajen opisala kao “najambiciozniji do sada”.

Fon der Lajenova tvrdi da je plan i “veći”, i “pametniji”, i “oštriji”, ali već na startu izazvao je kontroverze: brojni poslanici, države članice i zainteresovane strane već podižu glas zbog toga što, kako kažu, budžet ne donosi realno povećanje sredstava, već zamaskirani status kvo pod krinkom inflatornih korekcija.

Dok se očekuju dvije godine političkog nadmudrivanja, već se zna ko su prvi dobitnici i gubitnici predloženog budžetskog paketa, piše “Politico”.

Najveće nezadovoljstvo stiže sa sela. Iako je u prethodnom budžetu za Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) bilo predviđeno 386,6 milijardi evra, sada je izdvojeno tek 300 milijardi, i to u okviru šire budžetske linije za “Nacionalne i regionalne partnerske planove”.

Države članice će imati fleksibilnost da ulože više, ali minimalni prag ostaje 300 milijardi – što poljoprivrednici, koji protestuju ispred evropskih institucija, vide kao jasan rez.

Slična sudbina zadesila je i biodiverzitet: ranije odvojeni dio budžeta, sada je uklopljen u širi “klimatsko-ekološki” cilj, koji pokriva 35% ukupnog budžeta.

Organizacije za zaštitu životne sredine upozoravaju da bi time moglo doći do daljeg smanjenja izdvajanja za očuvanje prirode, uprkos postojećem finansijskom jazu od 37 milijardi evra godišnje.

Evropska komisija predložila je tri nova izvora prihoda, uključujući poreze na elektronski otpad, velika preduzeća i duvanske proizvode – što znači da će dio sredstava koji su do sada države članice zadržavale, sada ići direktno u budžet EU, kako bi se otplaćivao postkovid zajednički dug.

Cijene cigareta će dodatno porasti za jedan do dva evra po paklici, dok se prvi put uvodi minimalna taksa i za e-cigarete i zagrijavani duvan.

U pogledu digitalne transformacije, Komisija planira da u narednom budžetu petostruko poveća izdvajanja – na 54,8 milijardi evra. Poseban akcenat stavljen je na vještačku inteligenciju, u kontekstu sve žešće globalne trke sa SAD i Kinom.

Za elektroenergetsku infrastrukturu, budžet je znatno uvećan: sredstva iz Fonda za povezivanje Evrope (CEF) za energetiku skaču sa šest na 30 milijardi evra, dok će cjelokupna energetska mreža imati pristup proširenom fondu konkurentnosti od 410 milijardi.

Cilj su niže cijene struje, manji gubici i modernizacija koja može podstaći privredni rast i olakšati borbu sa globalnim konkurentima.

Regioni na granicama sa Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom dobiće veća sredstva za bezbjednost i ekonomski razvoj. Takođe, EU planira da izdvoji dodatnih 100 milijardi evra za obnovu Ukrajine i podršku njenom pristupanju Uniji.

Budžet za odbranu i svemirske kapacitete biće uvećan na 131 milijardu evra – što je pet puta više nego sada.

Prema riječima predsjednice Komisije, ovo predstavlja “istinski pomak” ka jačanju strateške autonomije Unije.

Značajno raste i budžet za istraživanje: program “Horizont Evropa” gotovo se udvostručuje na 175 milijardi evra.

Studentski program “Erasmus+” biće pojačan za 50%, na više od 40 milijardi, a najavljen je i novi kulturni fond “AgoraEU”, vrijedan 8,6 milijardi evra, namijenjen podršci medijima, civilnom društvu i umjetnosti. Prijedlog od 17,7 milijardi evra za vojnu mobilnost na prvi pogled djeluje impresivno – naspram sadašnjih 1,7 milijardi.

Ali transportni komesar Apostolos Cicikostas ranije je tvrdio da su potrebni budžeti od čak 75 ili 100 milijardi kako bi EU efikasno unaprijedila vojnu logistiku i interoperabilnost.

Tako da, uprkos rastu, kritičari smatraju da predloženi iznos “jedva grebe površinu” potreba, prenosi Nova.

Slične sumnje postoje i u vezi sa regionalnim fondovima. Koheziona politika, nekada čvrsto definisana budžetska stavka, sada se uklapa u nacionalne i regionalne planove.

Iako je za najsiromašnije regione zagarantovano 218 milijardi evra, nema takvih garancija za druge oblasti.

Lokalne vlasti strahuju da bi centralne vlade mogle politički zloupotrebljavati raspodjelu sredstava, što bi dodatno ugrozilo gradove i ruralna područja zavisna od evropske pomoći.