Vazduh je sve opasniji: Samo ljudi iz ovih 13 zemalja svijeta dišu bez straha

25.03.2026. | 14:20

Vazduh koji dišemo sve je opasniji. Samo 13 zemalja u svijetu ispunjava bezbjedne standarde, dok se Evropa suočava sa rastućim zagađenjem uprkos pojedinim svijetlim primjerima.

Indija je dom najzagađenijeg grada na svijetu, prema najnovijem Izveštaju o kvalitetu vazduha kompanije IQAir. Samo 14 odsto gradova širom svijeta ima bezbedan vazduh za disanje, što je pad u odnosu na 17 odsto prethodne godine.

Švajcarska kompanija za praćenje zagađenja IQAir analizirala je podatke iz 9.446 gradova u 143 države, regiona i teritorije u svom Izvještaju o kvalitetu vazduha za 2025. godinu.

Rezultati pokazuju da se kvalitet vazduha globalno pogoršava, uglavnom zbog klimatskih uslova izazvanih ljudskim djelovanjem.

Dim od šumskih požara imao je posebno veliki uticaj tokom 2025, uz pješčane oluje i druge ekstremne vremenske pojave koje se pojačavaju sagorevanjem fosilnih goriva. Tokom najgore godine po požare u istoriji Evropske unije, vatra je zahvatila velike dijelove kontinenta, dostižući vrhunac u avgustu, kada su uništene farme, šume i kuće.

Ekstremni vremenski uslovi izazvali su najmanje 43 milijarde evra kratkoročnih ekonomskih gubitaka širom Evrope, uslijed smrtonosnih toplotnih talasa, poplava i suša.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) postavlja bezbjedne granice za PM2.5 čestice (fine čestice u vazduhu) zbog njihovog uticaja na zdravlje.

Ove čestice, manje od 2,5 mikrometra, mogu da prodru duboko u pluća i uđu u krvotok. Povezuju se sa respiratornim problemima, kardiovaskularnim bolestima i dugoročnim oboljenjima poput raka.

Danas samo tri evropske zemlje ispunjavaju bezbjedne standarde.

Gdje je u Evropi vazduh najčistiji, a gdje najzagađeniji?

U Evropi su Andora, Estonija i Island jedine zemlje koje su 2025. ispunile preporuke WHO,  maksimalno 5 mikrograma PM2.5 po kubnom metru vazduha.

One su među samo 13 zemalja i teritorija u svetu koje su ostale u okviru bezbjednih granica. Među ostalima su Australija, Barbados, Bermuda, Francuska Polinezija, Grenada, Nova Kaledonija, Panama, Portoriko, Reunion i Američka Devičanska Ostrva.

To znači da čak 130 od 143 obuhvaćene zemlje, odnosno 91 odsto, ne ispunjava bezbedne standarde.

Pet najzagađenijih zemalja su:

Pakistan (67,3 µg/m³)

Bangladeš (66,1 µg/m³)

Tadžikistan (57,3 µg/m³)

Čad (53,6 µg/m³)

Demokratska Republika Kongo (50,2 µg/m³)

Svih 25 najzagađenijih gradova na svetu nalazi se u Indiji, Pakistanu i Kini, a Indija ima tri od četiri najzagađenija, uključujući i prvi na listi.

Grad Loni u saveznoj državi Uttar Pradeš beleži prosečnu godišnju koncentraciju PM2.5 od 112,5 µg/m³, skoro 23 odsto više nego 2024. i više od 22 puta iznad preporuke WHO.

Glavni uzroci zagađenja su saobraćaj, industrijske emisije, prašina sa puteva i nelegalno odlaganje otpada.

Najčistiji vazduh zabilježen je u mjestu Nieuwoudtville u Južnoj Africi, sa prosekom od 1,0 µg/m³. Ovaj dio regije Namaqualand poznat je po prirodi i sezonskom cvetanju, zbog čega je popularan među ljubiteljima cvijeća.

Gdje je vazduh najzagađeniji u Evropi?

Tokom 2025. godine u Evropi:

23 zemlje bilježe rast zagađenja

18 bilježi pad

jedna je prvi put uključena u izvještaj

Zagađenje PM2.5 poraslo je za više od 30 odsto u Švajcarskoj i Grčkoj, uglavnom zbog dima od požara iz Sjeverne Amerike i saharske prašine iz Afrike.

Malta je zabilježila najveće poboljšanje, pad od skoro 24 odsto, delom zahvaljujući prelasku sa teških goriva na obnovljive izvore energije i merama za smanjenje emisija iz saobraćaja. Prema podacima u realnom vremenu, u trenutku pisanja teksta Pariz se nalazio među pet najzagađenijih gradova na svijetu, zajedno sa Pekingom, Dakom, Vuhanom i Seulom. London je bio među prvih deset.

Evropska služba Copernicus upozorila je na povišene nivoe zagađenja PM2.5, uzrokovane sezonskim emisijama amonijaka iz poljoprivrede, povećanom koncentracijom polena i stagnacijom vazduha.

Dodatni problem predstavlja stalno zagađenje izazvano sagorevanjem fosilnih goriva, naročito u delovima istočne Evrope i Balkana.

Nedostatak podataka o kvalitetu vazduha

Iako je 54 zemlje zabilježilo rast zagađenja, 75 je ostvarilo smanjenje, a u dvije nije bilo promjene.

Međutim, i dalje postoji veliki nedostatak podataka. Samo mali dio svjetske populacije ima pristup lokalnim informacijama o kvalitetu vazduha u realnom vremenu.

U nekim regionima situacija se dodatno pogoršava. U martu 2025. administracija Donalda Trampa ukinula je globalni program praćenja kvaliteta vazduha američkog Stejt departmenta, ostavljajući milione ljudi bez pristupa podacima.

Centar za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA) navodi da su sistemi praćenja oslabljeni u 44 zemlje, dok je šest ostalo bez ikakvog monitoringa.

“Bez mjerenja ne možemo u potpunosti razumjeti šta udišemo”, kaže direktor IQAir-a Frank Hames. „Širenje pristupa podacima u realnom vremenu daje ljudima mogućnost da reaguju. Smanjenjem emisija i borbom protiv klimatskih promjena možemo postići stvarna i dugoročna poboljšanja kvaliteta vazduha”, prenosi Mondo.