Teške odluke: Kako je Tramp za tri mjeseca preokrenuo politiku SAD

23.04.2025. | 19:13

Nakon povratka u Bijelu kuću 20. januara, Donald Tramp je preokrenuo američku spoljnu politiku, izazvao turbulencije na tržištima i pretvorio Ovalni kabinet u pozornicu stalnih dešavanja.

Ovo je 10 ključnih trenutaka koji su obilježili prvih 100 dana drugog mandata Donalda Trampa.

Teške odluke već prvog dana

Na dan svoje inauguracije Tramp se pojavio sa markerom u ruci u Ovalnom kabinetu spreman da potpiše 26 izvršnih predsjedničkih uredaba, što je bio istorijski rekord za prvi dan na funkciji bilo kog predsjednika SAD.

Povlačenje iz Pariskog sporazuma o klimi, napuštanje Svjetske zdravstvene organizacije, osporavanje prava na državljanstvo osobama rođenim na američkom tlu, pomilovanje lica koja su počinila napad na Kapitol 6. januara 2021…, time je dat potpuno novi ton predsjedništvu koje teži ka ukidanju prethodnog poretka.

“Rivijera Bliskog istoka”

Na zajedničkoj konferenciji za štampu u Bijeloj kući s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, Donald Tramp je izjavio da će SAD preuzeti kontrolu nad pojasom Gaze, protjerati Palestince iz opkoljene enklave i obnoviti je, pretvarajući je u “rivijeru Bliskog istoka”.

Međunarodna zajednica osudila je ovakvu izjavu, a Tramp je nekoliko nedjelja kasnije na mrežama podijelio video napravljen uz pomoć vještačke inteligencije koji prikazuje Gazu koja je postala mediteransko ljetovalište.

Maskov sin ukrao šou

Fotografija Džona Kenedija sa sinom u Ovalnom kabinetu ostala je zapisana u istoriji. U novijoj istoriji pak, pamtiće se jedna druga slika. Naime, šef “Tesle” Ilon Mask koji je postao bliski savjetnik predsjednika, pojavio se u “svetinji” američke vlasti sa svojim četvorogodišnjim sinom na ramenima kako bi objasnio aktivnosti svog odbora zaduženog za ogromne rezove u javnoj potrošnji.

Od tada se Ilon Mask i njegov sin, koga je nazvao X, često pojavljuju u društvu Donalda Trampa, a čak su išli zajedno i na rvački meč.

Približavanje Moskve i Vašingtona 

Tramp je takođe 12. februara prekinuo diplomatsku izolaciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 90-minutnim telefonskim razgovorom.

Uslijedio je drugi razgovor 28. februara i niz rusko-američkih kontakata na visokom nivou, bez Evropljana. Ali do danas očekivanje američkog predsjednika da će biti proglašen prekid vatre u Ukrajini nije se ostvarilo. Ipak, približavanje Moskve i Vašingtona omogućilo je dvije razmjene zarobljenika od februara.

Vens šokirao Evropljane 

Na godišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, američki potpredsjednik Džej Di Vens šokirao je Evropljane tvrdeći, između ostalog, da se sloboda izražavanja ograničava na Starom kontinentu i da ga to više brine od prijetnje Rusije ili Kine.

Od tada, Trampova vlada nastavlja da umnožava kritike na račun Evropljana, optužujući ih da “iskorišćavaju SAD”.

Neprijatan susret u Bijeloj kući

I prije posjete Bijeloj kući odnosi između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Trampa bili su napeti.

U Ovalnom kabinetu, iznerviran onim što je govorio Vans, Zelenski se iznenada našao pod verbalnom “paljbom” i to pred kamerama, a oštre riječi koje mu je uputio Tramp obišle su svijet. U tom trenutku se činilo da američka vojna podrška ukrajinskim oružanim snagama visi o koncu.

Zamrzavanje finansija za Harvard

Trampova vlada, glavni saveznik Izraela na međunarodnom nivou, optužila je velike američke univerzitete da su dozvolili cvjetanje antisemitizma tokom demonstracija protiv rata u pojasu Gaze.

Stoga, Trampova administracija 7. marta objavljuje zamrzavanje finansiranja od 400 miliona dolara za Kolumbiju, nakon čega je uhapšen palestinski imigrant, organizator i vođa studentskih mobilizacija, i prijeti mu deportacija uprkos zelenoj karti.

Zatim Tramp objavljuje da zamrzava finansiranje od 2,2 milijarde dolara za Harvard, optužujući ga za širenje “mržnje” i “gluposti”.

Masovne deportacije 

Na osnovu zakona iz 18. vijeka koji je korišćen samo u ratno vrijeme, Trampova vlada je u martu deportovala više od 200 imigranata koje optužuje da su članovi bande osnovane u Venecueli i u El Salvadoru, gdje su smješteni u zatvor maksimalne bezbjednosti.

Suočena sa pravosudnim izazovima, Vlada ih ignoriše i pitanje stiže do Vrhovnog suda, posebno slučaj salvadorskog imigranta koji je deportovan “greškom”. Trampova administracija i dalje odbija da se povinuje sudskim odlukama o ovim deportacijama.

Grenland, Kanada, Panamski kanal

Nakon povratka na vlast, Donald Tramp izražava ekspanzionističke ambicije: želi da SAD povrate kontrolu nad Panamskim kanalom, da Kanada postane 51. američka država, da se pripoji Grenland – zbog čega tenzije sa Danskom, kojoj pripada ova arktička oblast, drastično rastu.

Dvadeset šestog marta, dva dana prije planirane posjete Vensa, Tramp je ponovio da Grenland mora dobiti. U međuvremenu, Vens se na Grenlandu nije susreo ni sa jednim lokalnim zvaničnikom i samo je posjetio američku bazu u Tuleu.

Trgovinski rat zbog carina 

Tramp je 2. aprila uveo carine desetinama zemalja koje optužuje da “iskorištavaju” SAD, proširujući trgovinski rat koji je pokrenuo, prenosi Euronews.

Prikazao je i tabele sa dodatnim carinskim stopama po zemljama: minimum 10 odsto, 20 odsto za EU, 34 odsto za Kinu. Na međunarodnim berzama zavladala je panika.

Devetog aprila, na dan kada je očekivano da stupe na snagu, Tamp je objavio suspenziju njihovog uvođenja na 90 dana – osim za Kinu, za koju ih je povećao na 145 odsto i zaprijetio sa čak 245% carina.