Stručnjaci upozoravaju: Dugi prekidi nastave ostavljaju trajne posljedice na djecu

Dugi prekidi u školskoj nastavi ostavljaju duboke i trajne posljedice na djecu, tvrde oksfordski naučnici na osnovu podataka o zatvaranju škola u zonama katastrofa.

Jedna od njih pokazuje da su djeca u oblastima Pakistana pogođenim zemljotresom 2005. godine na testovima zaostajala čak dvije i po godine za vršnjacima u netaknutim područjima i da će zbog toga vjerovatno zarađivati 15 odsto manje do kraja života.

U drugom istraživanju američki naučnici analizirali su posljedice ljetnjeg raspusta, tokom koga djeca zaboravljaju ono što su naučila, kako bi na osnovu toga procijenili štetne efekte zatvaranja škola zbog pandemije korona virusa. Rezultati navode na zaključak da će se djeca vjerovatno vratiti u učionice sa manje od 50 odsto znanja iz matematike.

U međuvremenu, velika britanska studija dugoročnih posljedica pandemije na mlađe generacije sprovodi se na Univerzitetu u Ekseteru, a prema riječima dr Lija Eliota Mejdžora, profesora društvene pokretljivosti, „već sada je jasno da će drastični gubici kad je učenje u pitanju imati duboke posljedice na živote mnoge djece i mladih“.

Prema riječima Natali Perera, izvršne direktorke nezavisnog Instituta za obrazovnu politiku (EPI), „đaci širom zemlje pretrpjeli su velike gubitke u obrazovanju od početka karantina, pri čemu su najsiromašniji i najosjetljiviji đaci najteže pogođeni zatvaranjem škola“. Ona ističe da se zbog prekida nastave vjerovatno produbio jaz u postignuću između najsiromašnijih đaka i ostalih.

Štetan uticaj zatvaranja škola nesrazmjerno je veći kod najsiromašnije djece, one kojima je škola najpotrebnija. Procjene na osnovu anketa pokazuju da dok većina djece uči kod kuće, čak četvrtina provodi manje od dva sata dnevno radeći školske zadatke. Djeca iz najbolje stojećih porodica posvećivala su učenju 75 minuta više dnevno nego najsiromašnija djeca, a jedna studija predviđa da bi jaz u postignuću između djece iz bogatih i siromašnih porodica mogao da se produbi za više od trećinu.

Britanski premijer Boris Džonson bacio je rukavicu liderima sindikata koji blokiraju povratak đaka u učionice, rekavši da zemlja ima „moralnu obavezu“ da otvori škole sljedećeg meseca. On je u članku za „Mejl on sandej“ izjavio da je ponovno uvođenje redovne nastave u ovom trenutku njegov „nacionalni prioritet“. Prethodno je dr Meri Bausted, šef Nacionalnog sindikata za obrazovanje, pozvala škole da zanemare „prijetnje“ vlade i odbiju da otvore škole ako misle da to nije bezbjedno.

Model studija Instituta za higijenu i tropsku medicinu u Londonu (LSHTM) i Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) pokazala je, naime, da bi otvaranje škola bez unaprijeđenja sistema praćenja kontakata moglo da izazove drugi talas pandemije, čak 2,3 puta veći od prvog, koji bi navodno prouzrokovao 250.000 žrtava.

Profesor epidemiologije infektivnih bolesti Univerziteta u Edinburgu Mark Vulhaus, međutim, ističe da druga studija, objavljena istog dana u časopisu „Lancet Child & Adolescent Health“ pokazuje da zaražena djeca u australijskim školama skoro nikome nisu prenijela virus.

Ostavite komentar: