Stoltenberg o ratu u Ukrajini: Zelenski iz bunkera tražio da se preduzme mjera kao u BiH

09.11.2025. | 17:50

Bivši generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg, koji je na čelu Alijanse proveo deceniju, izjavio je da je ruska invazija na Ukrajinu mogla da bude spriječena, prenosi danas Tajms.

rema riječima norveškog političara, da je NATO pružio veću vojnu podršku Ukrajini kada je ruski predsjednik Vladimir Putin anektirao Krim, ruska invazija na Ukrajinu, osam godina kasnije, mogla je da bude spriječena.

On je opisao kao “bolan” trenutak kada je u februaru 2022. odbio očajničku molbu ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da uvede zonu zabrane leta iznad Ukrajine.

Zelenski iz bunkera tražio da se preduzme mjera kao u BiH

Stoltenberg je kazao da je strahovao da bi njihov razgovor mogao da bude posljednji koji je Zelenski obavio telefonom.

– Svi smo strahovali za život Zelenskog i njegove porodice – rekao je on, dodajući da ga je ukrajinski predsjednik nazvao iz bunkera u Kijevu dok su se približavali ruski tenkovi.

Stoltenberg je ispričao da je Zelenski molio da NATO spriječi ruske avione, dronove i helikoptere da napadaju Ukrajinu, pošto je Alijansa to već ranije radila, kada je zatvorila vazdušni prostor u slučaju Bosne i Hercegovine 90-ih godina prošlog vijeka, ili iznad sjevernog Iraka da bi zaštitila Kurde.

– Razumijem zašto to tražite, ali to se neće dogoditi, jer ako NATO zatvori vazdušni prostor iznad Ukrajine, najprije mora da onesposobi ruske PVO sisteme u Belorusiji i Rusiji kako ruske rakete ne bi gađale avione Alijanse – odgovorio je Stoltenberg Zelenskom.

Bivši zvaničnik NATO takođe je tada dodao da bi Alijansa morala da obori ruski avion ili helikopter, ako se nađe u vazduhu, a onda bi došlo do totalnog rata između NATO i Rusije, što Savez nije bio spreman da izazove, navodi Tajms.

Kako je norveški zvaničnik naveo, pomoć Ukrajini došla je prekasno, jer od 2014, kada je Rusija anektirala Krima i prešla na istočni Donbas, pa do invazije Ukrajine, saveznici NATO jedva da su pružili Kijevu vojnu podršku pošto su strahovali da će to isprovocirati Moskvu da izvrši invaziju, a to se i dogodilo.

– Ukrajina je odraz i snage i slabosti NATO. Saveznici su od početka ruske invazije pružili Kijevu vojnu podršku bez presedana, bez koje ta zemlja najvjerovatnije ne bi mogla da se odbrani kao što to čini – kazao je on, dodajući da se, ipak, mora priznati da je podrška zakasnila.

Najveći poraz NATO

Putina je mogao da ohrabri i pad Kabula u ruke avganistanskih talibana 2021, što je, prema riječima Stoltenberga, “najveći poraz NATO”.

On je o tome pisao u svojim najnovijim memoarima “On My Watch” (Za vrijeme moje straže).

Stoltenberg (66) je u dva navrata bio premijer Norveške, a trenutno obavlja funkciju ministra finansija, podsjetio je Tajms, prenosi Blic/Tanjug.