Sporazum Ankare i Damaska: Turska naoružava Siriju za borbu protiv Kurda

18.10.2025. | 16:31

Turska je ušla u strateško partnerstvo sa novim sirijskim režimom, obećavajući isporuku velike količine vojne opreme u zamjenu za proširenje dozvoljenog dometa operacija protiv kurdskih formacija duž cijele sjeverne granice.

Prema izvještajima Blumberga, baziranim na izjavama anonimnih turskih zvaničnika, Ankara će u narednim nedjeljama dostaviti oklopna vozila, dronove, artiljeriju, rakete i sisteme protivvazdušne odbrane, sa strogim ograničenjem da se oprema koristi isključivo na sjeveru Sirije, daleko od izraelske granice. Ovaj potez dolazi u trenutku kada Sirija, pod vođstvom privremenog predsjednika Ahmeda el Šaraa, pokušava da rekonstruiše ojačane snage nakon izraelskih udara i pada Asadovog režima, analizira TV Front.

Turski uticaj, ali daleko od Izraela

Sporazum, koji predstavlja ažuriranje 30 godina starog bezbjednosnog dogovora iz 1990-ih, omogućava Turskoj da proširi svoju operativnu zonu sa trenutnih 5 na 30 kilometara dubine u sirijsko tlo. Ovo bi omogućilo turskim snagama da direktno ciljaju Sirijske demokratske snage (SDF), koaliciju predvođenu kurdskim Jedinicama zaštite naroda (YPG), koju Turska smatra produžetkom zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK) – terorističke organizacije po ocjeni Ankare, Vašingtona i EU. Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan nedavno je naglasio da SDF mora napustiti ,,separatističku agendu”, ističući da sirijska vlada sada može samostalno da se bori protiv Islamske države i drugih prijetnji, čime se opravdava povlačenje stranih snaga.

Nafta i gas određuju saveznike

Ovaj dogovor nije samo bezbjednosni – on je duboko ukorijenjen u turskim interesima za kontrolu sjeveroistoka Sirije. Ankara traži da Damask ograniči pristup SDF-a naftnim i gasnim poljima, sumnjajući da prihodi od resursa finansiraju PKK. Ovo dolazi nakon što je PKK u maju 2025. objavila namjeru da se razoruža i raspusti, ali proces stoji zbog sporova oko kurdskih političkih zahtjeva, uključujući veća prava i ekonomsku podršku. Turska je između 2016. i 2019. pokrenula tri velike ofanzive protiv kurdskih grupa u Siriji, uključujući operacije ,,Štit Eufrata” i ,,Izvor mira”, što je dovelo do okupacije značajnih teritorija. Sadašnji sporazum bi mogao oživjeti te akcije, ali pod okriljem sirijskog režima, smanjujući rizike od direktnog sukoba sa SAD, koje podržavaju SDF.

Nakon Asada vojska u rasulu

Sirijska strana, sa svoje strane, dobija kritičnu vojnu podršku. Nakon svrgavanja Bašara el Asada 8. decembra 2024, Izrael je izvršio seriju udara na sirijske vojne objekte, uništavajući značajan dio arsenala. El Šaraa, bivši komandant Al Kaide i lider pobunjeničke grupe HTŠ (Hajat Tahrir el Šam), koji se sada predstavlja kao umjereni islamista, okrenuo se Turskoj kao ključnom savezniku. Njihovi bliski odnosi sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom – uključujući nekoliko posjeta Ankari od januara – podstakli su ovaj dogovor. Turska ne samo da snabdijeva oružjem, već i nudi obuku sirijske vojske, što bi moglo brzo modernizovati snage Damaska.

Ograničenje upotrebe opreme na sjevernoj granici predstavlja direktan odgovor na tenzije sa Izraelom. Damask želi da izbjegne eskalaciju u južnom dijelu Sirije, gdje Izrael redovno cilja iranske proksije i Hezbolah, a nedavni izraelski udari ostavili su sirijsku vojsku u ruševinama. Ovo taktičko ograničenje omogućava El Šarai da balansira između turske podrške i izbjegavanja novog fronta sa Izraelom, dok Turska dobija slobodnije ruke protiv Kurda bez rizika od šireg regionalnog sukoba.

Vječiti sukob sa Kurdima

Sukobi sa kurdskim grupama nisu prestali. U nedavnim incidentima u Alepu, sirijske vladine snage pokušale su da tenkovima uđu u kurdske četvrti Ašrafija i Šeik Maksud, što je SDF nazvao “opasnom eskalacijom”. Portparol SDF-a Farhad Šami optužio je Damask za opsadu, dok je HTŠ negirao navode o kurdskim napadima na kontrolne punktove. U međuvremenu, SDF je pojačao racije protiv ,,spavajućih” ćelija ID-a u arapskim oblastima, što je izazvalo proteste među lokalnim plemenima zbog optužbi za diskriminaciju. Sirijska vojska prerasporedila je snage duž frontova sa SDF-om, navodeći da to nije priprema za napad, već preventivna mjera protiv ,,ponovljenih provokacija”.

Šire implikacije ovog sporazuma su duboke. Turska, kao ključni igrač u regionu, obnavlja svoju ulogu u sirijskoj stabilizaciji, što bi moglo ubrzati integraciju SDF-a u nacionalnu vojsku Sirije – proces započet u martu 2025. sporazumom između El Šaraa i komandanta SDF-a Mazluma Abdija. Taj okvirni dogovor predviđa integraciju do kraja godine, uključujući prenos kontrole nad granicama, aerodromima i resursima, ali implementacija je spora zbog međusobnih optužbi. Turski ministar Fidan u ponedjeljak je ponovio podršku jedinstvu Sirije, naglašavajući kontrolu nad sjeveroistokom i resursima, što se poklapa sa turskim zahtjevima.

Zaključak

Analitičari upozoravaju da ovaj sporazum može podstaći novu fazu tenzija: Turska dobija zeleno svjetlo za dublji ulazak na sirijsku teritoriju, dok Kurdi, pod pritiskom američkog povlačenja, rizikuju marginalizaciju. PKK-ov proces razoružanja stoji, a Erdoganova administracija koristi situaciju za domaću politiku, promovišući ,,mirovni proces” pred izbore. U kontekstu regionalne dinamike, gdje SAD balansiraju između podrške Kurdima i odnosa sa Turskom, ovaj dogovor mogao bi promijeniti ravnotežu snaga u Siriji, potencijalno smanjujući uticaj ID-a i iranskih proksija, ali po cijenu kurdske autonomije. Ni Ankara ni Damask nisu zvanično komentarisali izvještaje, ali sastanci na visokom nivou prošle nedjelje – uključujući ministre odbrane i obavještajne šefove – ukazuju na brzu implementaciju. Region ostaje minsko polje, gdje svaki dogovor može dovesti do nove eskalacije.