Sedam godina od Bregzita: Više od polovine Britanaca smatra da je to bila greška

20.07.2023. | 20:00

Prošlo je sedam godina i promijenila su se četiri premijera otkako je Ujedinjeno kraljevstvo glasalo za izlazak iz EU, ali ankete sada pokazuju da se javno raspoloženje oko ovog pitanja drastično promijenilo. Naime, ovo potrekrepljuje istraživanje agencije Jugov koje kaže da je više od polovine Britanaca sada za to da ipak budu dio evropske zajednice.

Podaci kažu da je 57 odsto Britanca navelo da je odluka koja je donesena 2016. godine bila pogrešna, dok 32 odsto njih misli da je ispravna. Više od polovine je reklo da bi, ukoliko bi sada bio raspisan referendum, glasalo za ostanak u EU, prenosi Rojsters istraživanje agencije Jugov.

Sa druge strane, britanski premijer Riši Sunak rekao je u maju da Bregzit ipak donosi prednost, navodeći kao dokaz svoju vodeću politiku slobodnih luka i smanjenje PDV-a koje pivo i sanitarne proizvode čine jeftinijim.

Ekonomisti objašnjavaju da su ove slobodne luke zapravo specijalne zone koje sadrže poreske i carinske olakšice i pojednostavljene trgovinske propise, ali navode da one generalno ne mogu da utiču i podstiču britansku ekonomiju i ne mogu, navode, da služe kao alat za regionalni razvoj, navodi Euronews.rs.

Rojters navodi da britanske poslovne investicije jedva da su porasle od sredine 2016. godine, nakon što je Velika Britanija zvanično izašla iz ekonoske zajednice. Oni ekonomisti koji podržavaju odluku da Britanci ne budu dio Evorpe navode da je razlog za to taj što je kapital zemlje naglo rastao do 2016. godine pa je i očekivano da uslijedi stagnacija. Sa druge strane, kritičari Bregzita smatraju je upravo on odgovoran za nešto lošije ekonomske rezultate.

Međutim, ova atmosfera među Britancima nije iznenađujuća. Ovo potvrđuje još jedno istraživanje koje je krajem prošle godine sprovela kompanija Focaldant i UnHerd i u koje je bilo uključeno 10.000 ispitanika širom zemlje. Rezlutat bio gotovo isti. Naime, 54 odsto građana je reklo da se “potpuno” ili “djelimično” slaže sa izjavom da je “Britanija pogriješila što je napustila EU”.

Od svih regiona u Velikoj Britaniji koji podrazumijevaju Englesku, Vels i Škotsku, samo jedan okrug je imao većinu koja i dalje stoji pri tome da je Bregzit trebao da se dogodi, piše CNBC. Riječ je o prioblanom regionu u istočnom Midlendsu koji je i u momentu kada se održavao referendum imao najviše pristalica Bregzita.

Očekivanja su i da će ekonomija Velike Britanije biti najlošija kada bi se uporedile zemlje G-20 i to u naredne dvije godine.

Zbog čega se stav promijenio?

Direktor inicijative “UK u promjeni Evrope” i profesor evropske politike i spoljnih poslova na King koledžu u Londonu Anand Menon rekao je za CNBC da su u stavovima javnosti prema Bregzitu ključne dvije promjene.

“Prvo je sve veći broj ljudi koji sada misli da vlada sve teže podnosi Bregzit. Tačnije oni to gledaju kao neuspjeh vlade. Druga stvar je sve veći broj ljudi koji vjeruje da je Bregzit ostavio negativne ekonomske posljedice”, objašnjava on.

On kaže da je primijetio da je Brezgit negativno počeo da utiče na ekonomiju početkom 2020. godine, ali i da je pandemija koronavirusa ostavila svoje posljedice.

Objašnjava da se posljedice loše ekonomije osjećaju svuda – od industrije, poljoprivrede i ribarstva pa sve do proizvodnje automobila i farmaceutskih proizvoda. Međutim, on dodaje da trentuna lošija ekomoska slika nije direktno vezena za Bgrezit, ali dodaje da ona svakako indirektno podsjeća na njega.

“Nema sumnje da je Bregzit deo razloga za prilično loše ekonomske brojke, ali to nije jedini faktor”, navodi Menon, prenosi Euronews.rs.

Kaže da ulogu u svemu tome imaju i stagnacija životnog standarda koja je dodatno podstakla gnjev kod radničke klase nakon Bregzita.

Kritičari Brezita navode da je izlazak Velike Britanije iz EU uticao na smanjenje radnika iz inostranstva, jer građani više ne mogu da putuju kao ranije. To se najviše odnosi na strance koji su ranije često odlučivali da zbog posla dođu u ovu zemlju.

Naime, prema pisanju Eurakitva, pravila su sada takva da oni koji ipak tamo rade kao stranci u Velikoj Britaniji mogu biti plaćeni 80 odsto od ukupne zarade, kao i da sve vrijeme ispunjavaju zahtjeve za radnu vizu. Obavezno je i dobro poznavanje engleskog jezika.

Međutim, nakon brojnih kritika što se tiče zaposljavanja stanaca, Britanija na svoju listu “deficitarnih zanimanja” dodala radnike u građevinskoj industriji koji bi pomogli poslodavcima da popune upražnjena mjesta.

Nezavisni savjetodavni komitet za migracije preporučio je da se upravo građevinski poslovovi dodaju na ovu listu. Na njoj se od ranije nalaze zdravstveni radnici, građevinski inženjeri i laboratorijski tehničari. Sada će zidari, krovopokrivači, keramičari, limari, tesari, stolari i gipsari imati koristi od jeftinijih viza i blažih kriterijuma za zapošljavanje u skladu sa izmjenama.

Zbog Bregzita takođe i mnogi strani ljekari moraju da napuste zemlju. Kako je BBC pisao pošle godine, u Velikoj Britaniji je nemoguće dobiti novi, prvi, termin kod zubara.