Rusija zatražila u UN-u: Pustite Mladića ili ga predajte Srbiji

12.12.2025. | 12:49

Ruska misija pri UN zatražila je da Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale UN preispita odluku u vezi sa srpskim generalom Ratkom Mladićem i da ga ili preda Srbiji na dalje izdržavanje kazne, ili prevremeno oslobodi iz humanitarnih razloga kako bi ostatak života proveo primajući adekvatnu njegu, piše danas Sputnjik.

Zamjenica stalnog predstavnika Rusije pri UN Marija Zobolocka rekla je na jučerašnjoj sjednici Savjeta bezbednosti, na kojoj je razmatran izvještaj Mehanizma, da bi svaki drugačiji pristup bio nehuman i da bi Mehanizam, kao i njegov predsjednik, snosili punu odgovornost za “negativan razvoj događaja” u vezi sa Mladićem.

Ona je istakla da se zdravstveno stanje Mladića pogoršalo, navodeći da pati od naglih promjena krvnog pritiska, visokog nivoa šećera u krvi, atrofije mišićnog tkiva u nogama i oštećene motoričke funkcija u rukama i prstima.

– Gospodin Mladić jedva drži glavu uspravno. Ima dekubituse na obje noge. Ima osteomijelitis na lijevom skočnom zglobu. Zbog male tjelesne težine i obaveznog mirovanja u krevetu, bubrezi pacijenta su preopterećeni lijekovima. Njegove kognitivne funkcije se pogoršavaju. Kao rezultat toga, Ratko Mladić nije uvijek u stanju da prepozna prisustvo i specifičnosti svojih zdravstvenih problema i da blagovremeno potraži medicinsku pomoć – rekla je ona.

Dodala je i da njegova demencija napreduje, kao i da uprava zatvorske bolnice nije dala saglasnost za izvođenje magnetne rezonance, iako je posljednje skeniranje obavljeno još 2022. godine već pokazalo degeneraciju nervnog tkiva i pogoršanje stanja. Upitala je da li je “spisak bolesti” nedovoljan da se udovolji zahtjevu za prevremeno puštanje ili premještaj u Srbiju, navodeći i primjer Radovana Karadžića.

Istakla je da Velika Britanija, gdje on služi kaznu, “ignoriše minimalna pravila UN” i ograničava njegova prava, uključujući medicinsku njegu.

Dodala je da je Karadžić u zatvoru primoran da nosi odjeću namijenjenu osobama osumnjičenim za pokušaj bjekstva, što, prema njenim riječima, može izazvati opasnost od napada drugih zatvorenika.

Zobolocka je kritikovala rad Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale i tvrdila da se procedura prevremenog puštanja na slobodu primjenjuje samo kada je potrebno da se “skine odgovornost za neizbježnu smrt još jednog teško bolesnog zatvorenika”.

Navela je i slučaj zatvorenika, čije ime nije objavljeno, koji je preminuo ubrzo nakon što mu je odobreno prijevremeno oslobađanje. Zobolocka je dodala da se, osim slučajeva kada su zatvorenici bukvalno na samrti, zahtjevi za prevremeno puštanje na slobodu sistematski odbijaju, čak i kada postoje ubjedljivi humanitarni razlozi za njegovo odobrenje.

Ona je naglasila da je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale uspostavljen kao privremena struktura i da bi trebalo da bude zatvoren.

Upozorila je na pokušaje da se razvije neka vrsta “rezidualnog mehanizma za rezidualni mehanizam”, naglasivši da je takva opcija “neprihvatljiva”.

Dodala je da je Savjet bezbjednosti ranije brzo zatvorio komisiju za istragu u Iraku, uprkos pritiscima da nastavi sa radom.

– Sjećamo se koliko je brzo zatvorena komisija za istragu u Iraku. Savjet je godinama slušao dobro obučene muškarce koji su govorili o važnosti svog rada i predlagali razne scenarije za očuvanje svojih funkcija, ali je onda zatvoren bez rezolucije Savjeta, naporima Kancelarije za pravna pitanja – zaključila je ona. Pomoćnik ministra pravde Srbije Branislav Stojanović je juče, na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija posvećenoj polugodišnjem izveštaju o radu Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, posebno naglasio ozbiljno zdravstveno stanje generala Ratka Mladića i odbijanje Mehanizma da ga privremeno pusti na slobodu radi liječenja iz humanih razloga, budući da očigledno ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu.

– Zato Srbija traži i dala je sve potrebne garancije za njegovo rano puštanje na slobodu – istakao je Stojanović.

Istovremeno je ukazao da ovaj pristup odstupa od višedecenijske prakse dosljednog postupanja sa slično situiranim zatvorenicima, te da pokreće legitimnu zabrinutost da li nova, restriktivna politika služi drugim svrhama, uključujući i efektivno produženje postojanja Mehanizma.