Rusija nema neprijateljske namjere prema Švedskoj i Finskoj, znamo šta slijedi čim uđu u NATO

Rusija nema neprijateljske namjere prema Finskoj i Švedskoj, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško. Kako je naveo, Moskva je svjesna kakav razvoj situacije slijedi i da će Alijansa odmah saopštiti o potrebi da se na sjevernom krilu rasporede novi kontingenti.

Gruško je u izjavi novinarima komentarisao namjeru da Finska i Švedska pristupe NATO.

„Sve to se uklapa u zloglasnu potragu za neprijateljom, koja se u praktičnom političkom i vojnom smislu ogleda u demonizaciji Rusije, pripisivanju Rusiji neprijateljskih namjera prema zemljama za koje je nemoguće i pomisliti tako nešto “, rekao je Gruško.

Rusija je jasno kako će se stvari razvijati kada se to članstvo ostvari.

„Zemlje NATO će odmah izjaviti da je sjeverno krilo veoma ranjivo, da je granica sa Rusijom dugačka 1.300 kilometara. Dužina granice između NATO i Rusije sada je dostigla 1.300 kilometara. Tu granicu treba štititi i zbog toga je neophodno razmestiti dodatne kontingente…“, objasnio je diplomata.

Prema njegovim riječima, Rusija ne vidi koji su to realni razlozi koji bi mogli da podstaknu te dvije zemlje da načine takav strateški zaokret i uđu u NATO.

On smatra da to članstvo nije u interesu Finske i Švedske i da će samo dovesti do militarizacije sjevera.

„Zemlje koje su posljednje ušle u NATO imaju najagresivniju politiku prema Rusiji“, ocijenio je zamjenik šefa ruske diplomatije i dodao da će Rusija, u slučaju da Alijansa približi nuklearne snage i infrastrukturu granici, na to reagovati mjerama predostrožnosti.

„Za sada je rano govoriti o raspoređivanju ruskog nuklearnog naoružanja u baltičkom regionu“, istakao je on.

Odluke na bazi analize a ne emocija

Odluka o reakciji Rusije u slučaju da Finska i Švedska pristupe NATO neće se donositi na bazi emocija, već detaljne analize, rekao je Gruško.

„Jasno je da jedna takva promjena ne može da ostane bez političkog odgovora, kao i bez detaljne analize posljedica nove kofiguracije snaga koja može da nastane kao rezultat još jednog talasa širenja NATO. Takva odluka neće se donositi na osnovu emocija, već će biti sprovedena detaljna i verifikovana analiza svih faktora koji utiču na situaciju u domenu bezbjednosti u tom regionu“, rekao je on.

Gruško je istakao i da činjenica da Finska i Švedska, izrazivši namjeru da se pridruže Alijansi, suštinski odustaju od nenuklearnog statusa pokreće niz pitanja.

„Dobro je poznato da su Finska i Švedska među državama koje su se najaktivnije zalagale za zabranu i uništavanje nuklearnog oružja u svijetu. Ali, Alijansa je saopštila da ima nuklearni status i da će ga zadržati sve dok u svijetu postoji nuklearno oružje. Te države će biti dio grupe NATO za nuklearno planiranje“, upozorio je ruski diplomata.

Podsjetimo, Finska i Švedska razmatraju mogućnost da odustanu od višegodišnje neutralnosti i da stupe u NATO zbog ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.

Šef Alijanse Jens Stoltenberg je rekao da će NATO rado vidjeti Finsku i Švedsku u svojim redovima i da će im omogućiti brzo stupanje u savez.
Prema najava, može se očekivati da dvije zemlje naredne nedjelje donesu odluku i upute aplikaciju za prijem u Alijansu.

 

 

Ostavite komentar: