Rastu tenzije: Evropski i ukrajinski čelnici traže razgovore s Trampom
11.08.2025. | 21:34Ukrajina i njeni evropski prijatelji u ponedjeljak su zatražili razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u nastojanju da zaštite svoje sigurnosne interese prije njegovog samita s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kasnije ove sedmice.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski do sada je isključen sa samita SAD-a i Rusije na Aljasci u petak, a Evropljani vjerovatno neće biti pozvani. Svi su oprezni da bi se Putin i Tramp mogli dogovoriti, bez učestvovanja Ukrajine, o razmjeni ukrajinske teritorije ili drugim uslovima koji bi mogli pogodovati Rusiji.
Njemački kancelar Fridrih Merc organizovao je niz sastanaka za srijedu. Pozvao je Trampa, američkog potpredsjednika Džej Di Vensa, Zelenskog, glavnog sekretara NATO-a i nekoliko evropskih čelnika da prisustvuju. Kancelarija kancelara rekla je da će se razgovori fokusirati na “dalje mogućnosti djelovanja za vršenje pritiska na Rusiju”, kao i na “pripreme za moguće mirovne pregovore i povezana pitanja teritorijalnih zahtjeva i sigurnosti”.
Evropska komisija potvrdila je da će predsjednica Ursula fon der Lejen učestvovati “u pozivima koje organizuje kancelar Merc”. Čelnici Velike Britanije, Finske, Francuske, Italije i Poljske takođe će se pridružiti “raznim diskusijskim grupama”, saopštilo je kancelarsko ministarstvo.
Ukrajina i njeni prijatelji u Evropi insistiraju na tome da Tramp i Putin ne mogu odlučivati o zamjeni teritorija iza njihovih leđa na samitu, ali Evropljani priznaju da je malo vjerovatno da će Moskva odustati od kontrole nad ukrajinskom zemljom koju drži.
Tramp je predložio da bi mirovni sporazum mogao uključivati “određenu zamjenu teritorija”, ali Evropljani ne vide znakove da će Rusija ponuditi išta za zamjenu. Zabrinuti su da će Putin pokušati proglasiti političku pobjedu prikazujući Zelenskog kao nefleksibilnog.
Ništa o Ukrajini bez Ukrajine
U Evropi je porasla zabrinutost da bi Kijev mogao biti prisiljen odustati od teritorija ili prihvatiti druga ograničenja svog suvereniteta. Ukrajina i njeni evropski saveznici odbacuju ideju da Putin treba polagati pravo na bilo koju teritoriju čak i prije nego što pristane na prekid vatre. Prvo žele prekid vatre.
“Dok radimo na održivom i pravednom miru, međunarodno pravo je jasno: Sva privremeno okupirana područja pripadaju Ukrajini”, rekla je šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas. “Održivi mir takođe znači da se agresija ne može nagraditi.”
Poljski premijer Donald Task rekao je da “Poljskoj i našim evropskim partnerima – a nadam se i cijelom NATO-u – mora biti očigledno da se državne granice ne mogu mijenjati silom.” Bilo kakva zamjena teritorija ili mirovni uslovi “moraju se dogovoriti uz učestvovanje Ukrajine”, rečeno je Task, prema poljskoj novinskoj agenciji “PAP”.
Ipak, teško je ignorisati stvarnost na terenu.
Rusija je 2022. godine anektirala Donjecku i Luhansku regiju na istoku Ukrajine, te Herson i Zaporižje na jugu, iako ih ne kontroliše u potpunosti. Takođe okupira Krimsko poluostrvo, koje je zauzela 2014.
Na frontu dugom 1000 kilometara, ruska vojska ostvarila je napredak svojom ljetnom ofanzivom, prenosi “BowenIslandUnderCurrent”.
