Primjer borbe protiv antisemitizma: Preživjela Aušvic i u 101. godini daje primjer mladima

31.03.2026. | 13:21

Žinet Kolinka, 101-godišnja starica koja je preživjela strahote nacističkog logora Aušvic, postala je jedan od najsnažnijih glasova u borbi protiv antisemitizma u Francuskoj, prenosi Asošijeted Pres.

Iako je u logor deportovana kao tinejdžerka, Kolinka danas, kroz knjige, medijske nastupe i redovne posjete školama, neumorno govori o zločinima Holokausta. Njena misija je jasna: spriječiti zaborav kako se istorija ne bi ponovila.

Preokret uz “Šindlerovu listu”

Interesantno je da Kolinka decenijama nije javno govorila o svojim traumama. Prekretnica se dogodila tek 1993. godine, nakon gledanja kultnog filma “Šindlerova lista” reditelja Stivena Spilberga.

Inspirisana filmom i Spilbergovom fondacijom za prikupljanje svjedočanstava preživjelih, Kolinka je 1997. godine prvi put detaljno ispričala svoju potresnu priču u višečasovnom intervjuu, čime je započela svoj put javnog djelovanja.

Tetovaža broj 78599 kao vječni podsjetnik

U svojim memoarima “Povratak u Birkenau”, objavljenim 2019. godine, Kolinka je do detalja opisala užase kroz koje je prošla:

Hapšenje u Parizu 1944. godine.

Deportaciju u Aušvic, simbol nacističke mašinerije smrti.
Logorski broj 78599, koji joj je trajno istetoviran na ruci kao pečat stradanja.
Francuska i mračno nasljeđe rata
Nacistička okupaciona vlast iz Francuske je tokom rata deportovala oko 76.000 Jevreja u logore smrti, prvenstveno u Aušvic-Birkenau. Od tog broja, preživjelo je svega 2.500 ljudi.

Dugo se ćutalo o saučesništvu države, a tek je 1995. godine tadašnji francuski predsjednik Žak Širak zvanično priznao odgovornost Francuske za ulogu u Holokaustu.

Poruka mladim generacijama: Stop mržnji i ekstremizmu

Danas, kao jedna od rijetkih preostalih svjedoka (prema podacima pariske Unije deportovanih, ostalo ih je svega nekoliko desetina), Kolinka redovno posjećuje škole širom zemlje.

“Moja misija je da podsjetim mlade generacije na strašne posljedice koje donose mržnja i ekstremizam”, ističe ova hrabra žena.

Njen rad ostaje ključni stub u očuvanju sjećanja na žrtve i edukaciji društva u vremenima kada antisemitizam ponovo raste širom Evrope, navodi Glas Srpske.