Povratak Donalda Trampa: Put za preokret ide kroz Pensilvaniju? VIDEO

Džoa Bajdena su mejnstrim mediji i inostrani državnici, svojim čestitkama, proglasili za pobjednika predsjedničkih izbora u Americi. Donald Tramp je proglasio da Bajden nije pobijedio, i da je izvršena izborna krađa masovnih razmjera. Na jedan ili na drugi način, sudovi će odlučivati ko će biti sledeći američki predsjednik.

Učiniće to tako što će jednostavno odbaciti tužbe koje u ključnim državama podnosi Trampov advokatski tim. Ili tako što će istražiti njegove optužbe o izbornoj krađi. Što je teži, ali i jedini mogući način da se utvrdi za koga su zaista Amerikanci glasali da im bude predsjednik.

Osnovana sumnja

U svakom slučaju, teško je oteti se utisku da ima sve više osnova za sumnju u rezultat koji su proglasili mejnstrim mediji. Počev od nevjerovatnog, ali ipak istinitog podatka da na nizu biračkih mjesta u Pensilvaniji, Mičigenu i drugim državama u kojima se prelamao ishod izbora, demokrate nisu dozvolile republikancima da učestvuju u prebrojavanju glasova. A upravo sa tih mjesta stigle su desetine i stotine hiljada glasova koje su rezultat preokrenule u Bajdenovu korist.

Samo u Pensilvaniji, u kojoj zvanična razlika između dvojice kandidata iznosi svega 50 hiljada glasova, otkriveno je između 650 i čak 900 hiljada spornih glasova, tvrdi Trampov advokat Rudi Đulijani, iščekujući sudski postupak tokom koga bi ovu tvrdnju trebalo i da dokaže.

Sporno je i pitanje nesređenih biračkih spiskova i njihove zloupotrebe; u 353 okruga širom Sjedinjenih Država otkriveno je da ima više registrovanih birača nego stanovnika s pravom glasa, ukupno 1,8 miliona ljudi. Te možda ne čudi i što se otkriva sve više mrtvih koji su glasali na ovim izborima, uglavnom putem pošte…

Kompjuterske greške

Na ove sumnje sad se nadovezuje i sumnja da su glasačke mašine – kompjuteri za glasanje i prebrojavanje glasova – mijenjali rezultat izbora u Bajdenovu korist. Nepobitno je utvrđeno da je u okrugu Antrim u Mičigenu nešto više od tri hiljade Trampovih glasova „kompjuterska greška“ pripisala Bajdenu, kreiravši tako razliku od preko 6 hiljada glasova. A istraživanje zasad anonimnog autora, na koje je Tramp ukazao jednim svojim tvitom, koristeći metode potvrđene u tom okrugu u državi Mičigen, otkrilo je i da su ovakve „kompjuterske greške“ na istovjetan način prebacile ukupno 512.095 Trampovih glasova Bajdenu, uz preko 2,8 miliona glasova koji su jednostavno izbrisani.

Pri čemu se mora imati u vidu i da sumnje u glasačke mašine, i kompaniju „Dominion“ koja ih proizvodi, nisu nove. Agencija „Asošijeted pres“ je prije dvije godine izvještavala o bezbjednosnim problemima vezanim za ove mašine, „Njujork tajms“ je tada objavio tekst o manipulisanju tim kompjuterima za glasanje pod naslovom „Hakovao sam izbore. To mogu da učine i Rusi“, a u junu ove godine je isti list izvještavao i o problemima na preliminarnim izborima u Džordžiji, izazvanim kako softverskim tako i ljudskim greškama prilikom upotrebe tog softvera.

Da ironija bude veća, 6. decembra prošle godine troje senatora iz Demokratske partije, među njima i nesuđeni predsjednički kandidat ove partije Elizabet Voren, iznijeli su formalne zamjerke na račun „Dominiona“, pored ostalog, upravo zbog zamijene rezultata.

A možda nije zgoreg ukazati i na saradnju ove kompanije sa „Fondacijom Klinton“ na jednom projektu 2014. godine.

Sada, međutim, „Njujork tajms“ tvrdi: „nema dokaza izborne prevare.“ Doduše, ovo tvrde zato što su im tako rekli zvaničnici, i to baš oni koje Tramp optužuje da su ga pokrali…

Teorija i zavjera

Da li će, i kako će, biti otklonjena sjenka sumnje s američkih predsjedničkih izbora? Može li Tramp da preokrene rezultat u svoju korist? I kada ćemo saznati ime budućeg predsjednika Amerike?

Ovo su pitanja o kojima su u „Novom Sputnjik poretku“ govorili analitičar Branko Pavlović i novinar Siniša Ljepojević.




„Zabilježena je serija nepravilnosti u različitim državama. Da su to nasumične nepravilnosti, onda bi, po zakonu verovatnoće, jedne išle u korist Trampa, a druge u korist Bajdena. A ovdje sve idu u korist Bajdena. I to je činjenica koja daje osnove za sumnju i za istraživanje zavjere koja je sprovedena,“ odgovara Branko Pavlović na osnovno pitanje – da li je bilo izborne krađe ili je riječ o pukoj teoriji zavjere, kao što s prezirom konstatuju mediji glavnog toka.

„Sam pojam ‘teorija zavjere’ je konstrukcija koja se koristi kako bi se odbacila neprijatna istina“, komentariše Siniša Ljepojević. „nema sumnje da je riječ o zavjeri koja je pripremana četiri godine, a Tramp i njegovi saradnici ispali su naivni jer su dozvolili da im se dogodi ovolika pljačka. I pitanje je da li će sad uspjeti da to i dokažu, jer, suparnička strana pripremila se i za to, postavljajući svoje ljude u sudove koji će odlučivati o prigovorima… Tramp je suočen sa ogromnom i brižljivo pripremljenom zavjerom, i ne vjerujem da iz sukoba s njom on može da izađe kao pobjednik.“

Ponovno prebrojavanje glasova

Trampova nada u preokret leži pak u Vrhovnom sudu SAD do koga će pokušati da dovede postupak, jer, 6 od 9 njegovih sudija postavili su republikanski predsjednici, od čega troje sam Tramp.

„Od ključnog značaja za Trampovo nastojanje da ospori izborni rezultat biće Pensilvanija, koja se zapravo već nalazi pred Vrhovnim sudom SAD i sad treba da bude aktivirana –potrebno mu je da dokaže da je sporno 12-13 hiljada glasova, jer će se time razlika između njega i Bajdena spustiti na manje od 0,5 odsto glasova. A onda će, shodno zakonu, morati da se ide na ponovno prebrojavanje svih glasova, kao što se to sad čini u slučaju Džordžije. U tom slučaju, Bajden pada ispod 270 elektorskih glasova, i njegovo proglašavanje za pobjednika ispostavlja se kao neosnovano. Baš kao što Tramp i tvrdi sve vrijeme,“ objašnjava Branko Pavlović gdje leži jedina preostala Trampova nada da preokrene rezultat, i upozorava da „ulazimo u situaciju bez presedana, u kojoj je čak moguć i scenario da izbori u nekim državama budu poništeni, i da elektori – koji zapravo biraju predsjednika SAD – budu imenovani od strane republikanaca. Tramp se možda plaši državnog udara koji bi u tom slučaju mogao da uslijedi, pa otuda i iznenadne smjene dosadašnjeg ministra odbrane Marka Espera i njegovih bliskih saradnika u Pentagonu, kao i najava smjene direktorke CIA-e Đine Haspel usred ovih postizbornih okršaja.“

 

 

Ostavite komentar: