Politička kriza u Rumuniji: Vlada na ivici pada, poraženi desničar ponovo jača

04.05.2026. | 17:52

Rumunija se suočava sa novim talasom političke krize koja bi mogla imati dalekosežne posljedice za ovu zemlju, šestu po broju stanovnika u Evropskoj uniji.

Gotovo godinu dana nakon podijeljenih predsjedničkih izbora, poraženi krajnje desničarski kandidat Đorđe Simion ponovo jača u anketama i izaziva političke potrese u parlamentu.

On planira da pokrene glasanje o nepovjerenju vladi, što bi moglo da obori premijera Ilija Boložana i gurne zemlju u period nestabilnosti, uz ozbiljne posljedice po ekonomiju.

Rumunija se suočava sa važnim rokom u avgustu za sprovođenje reformi koje bi joj omogućile pristup oko 11 milijardi evra iz fondova EU, dok analitičari upozoravaju da bi loše upravljanje javnim finansijama moglo dovesti do smanjenja kreditnog rejtinga.

Istovremeno, mjere štednje uvedene radi smanjenja budžetskog deficita značajno su narušile popularnost centrističkih i liberalnih političara, što nacionalistima daje priliku da ojačaju svoju poziciju.

Šta se zapravo dešava?

U osnovi krize nalazi se sukob između Boložana, lidera Nacionalno-liberalne partije, i njegovih koalicionih partnera iz Socijaldemokratske partije (PSD).

PSD je prošle nedjelje napustio vladajuću koaliciju i zatražio smjenu premijera, nezadovoljan njegovim oštrim mjerama štednje, poput povećanja poreza i zamrzavanja plata u javnom sektoru, ali i njegovim rigidnim političkim stilom.

Ova stranka sada podržava inicijativu za izglasavanje nepovjerenja zajedno sa krajnje desničarskom partijom AUR, koju predvodi Simion.

Premijer je optužio lidera PSD-a Sorina Grindeanua da obmanjuje javnost o saradnji sa Simionom, dok PSD tvrdi da ne ulazi u trajni savez, već samo podržava glasanje protiv vlade, piše Politico, prenosi Nova.

Stručnjaci upozoravaju da bi ova saradnja mogla biti opasna po demokratiju, jer bi mogla da normalizuje krajnju desnicu u političkom životu.

Zašto je to važno za Evropu?

Nestabilnost u Rumuniji ima šire posljedice. Sa oko 19 miliona stanovnika, ova zemlja je važan faktor u EU, posebno zbog svog položaja na istočnoj granici, uz Ukrajinu.

Rumunija takođe gradi najveću NATO bazu na obali Crnog mora i ima ključnu ulogu u regionalnoj bezbjednosti. Ujedno je i važan logistički centar za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.

Međutim, ukoliko bi Simion došao na vlast, postoji mogućnost da bi ta podrška bila smanjena ili prekinuta. On se takođe protivi uticaju Brisela na javne finansije i zajedničkoj migrantskoj politici EU.

Pritisak tržišta i ekonomije

Jedan od najvećih problema je povjerenje finansijskih tržišta. Rumunija je 2024. imala najveći budžetski deficit u EU, čak devet odsto BDP-a.

Analitičari upozoravaju da politička nestabilnost mora biti riješena najkasnije do sredine juna, jer će kreditne agencije tokom ljeta procjenjivati stanje u zemlji. Pad rejtinga mogao bi imati ozbiljne posljedice po ekonomiju.

Šta slijedi?

Do glasanja o nepovjerenju, sve strane će pokušavati da obezbijede potrebnih 233 glasova za većinu.

Ako Boložan izgubi, biće smijenjen, a predsjednik Nikusor Dan započeće konsultacije o formiranju nove vlade. Jedna od opcija je nastavak saradnje liberala i socijaldemokrata, ali uz novog, tehničkog premijera.

Ako Boložan pobijedi, vjerovatno će nastaviti da vodi manjinsku vladu, dok bi PSD otišao u opoziciju zajedno sa nacionalistima.

Može li Simion do vlasti?

Iako Simion trenutno jača, malo je vjerovatno da će uskoro postati premijer. Dan je jasno poručio da neće imenovati antievropske partije u vladu.

Njegove šanse više leže u budućim izborima, parlamentarnim 2028. ili predsjedničkim 2030. godine.

Kako je došlo do krize?

Boložan je prije manje od godinu dana preuzeo vlast i započeo sprovođenje bolnih reformi kako bi smanjio budžetski deficit. To je uključivalo povećanje poreza, oporezivanje penzija i zamrzavanje plata, što je izazvalo proteste.

Iako su mjere počele da daju rezultate, politička cijena bila je visoka, a nezadovoljstvo građana sve veće.

Dodatni problem predstavljaju napeti odnosi između predsjednika i premijera, kao i Boložanova politička nefleksibilnost, koju analitičari često ističu kao ključni faktor krize.

Mnogi Rumuni su umorni od godina korupcijskih skandala i političkih kriza. Situaciju je dodatno pogoršala kontroverza oko predsjedničkih izbora 2024. godine, koji su poništeni zbog sumnji na rusko miješanje.

Krajnje desničarski političar Kalin Đorđesku, koji je tada bio favorit, i dalje ima podršku dijela javnosti, a protiv njega se vodi postupak zbog navodnog pokušaja državnog udara.

Sve to doprinosi opštem nepovjerenju u institucije i demokratiju, dok politička scena ostaje duboko podijeljena.

U takvom okruženju, Rumunija se nalazi na raskrsnici, između stabilnosti i dalje političke krize koja bi mogla imati posljedice i za cijelu Evropsku uniju.