Počelo naoružavanje: Svijet dobija novu nuklearnu silu?

03.12.2025. | 11:08

Novi japanski ministar odbrane Šindžiro Koizumi nedavno je javno pozvao na nabavku nuklearnih podmornica, što bi predstavljalo značajan strateški zaokret za jedinu naciju koja je pretrpjela atomska bombardovanja i gdje je javno mnjenje i dalje duboko protiv nuklearnog oružja.

Vladajuća japanska koalicija, koju čine Liberalno-demokratska stranka i Japanska inovativna stranka, obavezala se da će promovisati posjedovanje podmornica na pogon izvora energije sljedeće generacije, opremljenih vertikalnim lansirnim sistemom za projektile dugog dometa.

Sada je pojašnjeno da je riječ o nuklearnoj energiji i krstarećim projektilima. Nova japanska vojna doktrina, dosad izrazito odbrambena, sada uključuje i protunapadačke aktivnosti, odnosno prelazak iz pasivne u aktivnu odbranu.

Ova promjena odvija se postepeno, a ključna prekretnica bila je u decembru 2022, kada je vlada premijera Fumija Kišide usvojila tri nove strategije koje su potpuno redefinisale sigurnosnu i vojnu politiku Japana. Među ostalim, vlada je omogućila da Japan može napasti protivničke baze ako postoji neposredna prijetnja – na primjer, raketni napad iz Sjeverne Koreje.

Dozvoljeno je udvostručenje vojnog budžeta, koji je godinama bio ograničen na jedan posto BDP-a, i to do kraja 2027. godine. Odobrena je nabavka oružja dugog dometa, uključujući krstareće projektile, te ukidanje zabrane izvoza smrtonosnog oružja.

Iako član 9. japanskog ustava formalno i dalje zabranjuje „vođenje rata“, njegova interpretacija je promijenjena. Vlada koristi izraz „kolektivno pravo na samoobranu“, što znači da Japan može djelovati i kada nije direktno napadnut, već su napadnuti njegovi saveznici, prvenstveno SAD.

Većina stanovništva i dalje želi da japanske snage ostanu isključivo odbrambene, ali nova vlada ne planira čekati.

Zemlja na prekretnici

Ministar odbrane Koizumi kaže da su međunarodne okolnosti takve da stari principi jednostavno nisu dovoljni.

„Japan se nalazi na prijelomnici. Moramo se odmaknuti od ustaljenih praksi i stvoriti društvo koje odgovara novom dobu. Kada se prijetnje pretvaraju u stvarnost, može li naša samoobrambena snaga u potpunosti zaštititi našu zemlju? Iskreno govoreći, trenutačna sposobnost nije dovoljna.“

Japanski zvaničnici redom navode da Sjeverna Koreja ostaje trajna prijetnja, Kina vojno jača, tenzije oko Tajvana i u Istočnom kineskom moru su konstantne, dok je Rusija, nakon invazije na Ukrajinu, povećala vojno prisustvo i na Dalekom istoku. Važan faktor je i uloga američkog predsjednika Donalda Trampa, koji otvoreno podstiče Japan da modernizuje i proširi svoje kapacitete kako bi preuzeo veću ulogu u Indopacifiku.

Japanska vojska – Japanske odbrambene snage – već sada spada među najnaprednije i tehnološki najrazvijenije na svijetu. Prema Global Firepower Indexu za 2025, Japan je rangiran na 8. mjesto od 145 država. Druga je najjača sila u Aziji, odmah iza Kine, s naglaskom na pomorsku i vazdušnu moć. Aktivno osoblje broji 247.150 pripadnika, dok je u rezervi 56.000. Služenje vojnog roka nije obavezno, iako se sada i o tome razmatra.

Sanae Takaichi, koja je preuzela funkciju premijerke u oktobru 2025, najavila je ubrzavanje čitavog procesa jer se plaši potencijalne kineske blokade Tajvanskog moreuza, što bi, kako je rekla, bila „situacija koja ugrožava japansko preživljavanje“, a time i osnov za intervenciju pod okriljem samoobrane.

Ovakve najave izazvale su žestoku reakciju Kine. „Japan, u pokušaju da opravda svoje rastuće vojne ambicije, stvara neosnovane priče i grubo pretjeruje. Kina je izrazito nezadovoljna zbog toga“, rekao je portparol kineskog ministarstva odbrane Đijang Bin.

Kina podsjeća na istoriju japanske agresije i upozorava da Japan mora ozbiljno sagledati te lekcije umjesto da ponovo ide putem koji Peking vidi kao povratak militarizmu.

Potencijalna nuklearna sila

Christopher B. Johnstone, šef azijskog odjela u Centru za međunarodne studije u Vašingtonu, kaže da se „u sjeni ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku odvija najveća geostrateška promjena nakon Drugog svjetskog rata“.

„Ovaj paket, ako se ostvari u cijelosti, potpuno će razbiti sve ono što je gradilo japansku politiku od 1947. godine. I to u okruženju koje se također nepredvidljivo mijenja”, rekao je.

Japanska vlada odbacuje kritike da se vraća imperijalističkim ciljevima, ali ne želi sama sebi ograničavati buduće opcije. Već u januaru sljedeće godine počinje ažuriranje strategija, a prioritet je da se uz vojnu komponentu integriše i ekonomska sigurnost (poluvodiči, vještačka inteligencija, kibernetika) te ostvari dublja saradnja s demokratijama u regionu.

Japan želi postati ključni nosilac kolektivne sigurnosti u slobodnom i otvorenom Indopacifiku. Međutim, prepreke ostaju: ogroman državni dug i ozbiljni demografski izazovi, poput ubrzanog starenja stanovništva.

Zanimljivo je da otpor stanovništva prema nuklearnom oružju polako opada – sada već 40 posto Japanaca smatra da zemlja treba da posjeduje nuklearno oružje, prenosi Jutarnji.