Pad Asada mijenja mapu migracija: Njemačka više nije glavna destinacija za azilante u EU

17.07.2025. | 22:54

Nemačka više nije prva destinacija za azilante u EU – istorijska promjena u migracijama nakon pada Asadovog režima

Nakon više od decenije dominacije kao glavna destinacija za tražioce azila u Evropskoj uniji, Nemačka je izgubila vodeću poziciju, pokazuje neobjavljeni izvještaj Agencije EU za azil (EUAA). Ključni uzrok ovog preokreta je dramatičan pad broja sirijskih tražilaca azila, koji su do sada činili okosnicu migracionih tokova ka Evropi.

Krah Asadovog režima mijenja migracionu sliku Evrope

Pad režima Bašara el Asada u decembru 2024. godine, kada je islamistička grupa Hajat Tahrir el Šam preuzela kontrolu i okončala trinaestogodišnji građanski rat, uzrokovao je naglo smanjenje broja sirijskih izbjeglica koje traže azil. Samo između oktobra 2024. i maja 2025., broj sirijskih zahtjeva za azil pao je sa 16.000 na svega 3.100.

U Njemačkoj, koja je bila glavno odredište sirijskih izbjeglica, broj novih zahtjeva u maju 2025. iznosi 9.900, što je pad od gotovo 50% u odnosu na isti mjesec prethodne godine (18.700).

Nova struktura azilanata: Venecuela, Bangladeš, Kongo…

U novonastaloj situaciji, Španija je preuzela lidersku poziciju, sa 12.800 zahtjeva, iako i to predstavlja pad u odnosu na 16.300 iz 2024. godine. Slijedi Italija sa 12.300 i Francuska sa 11.900 zahtjeva.

Nove grupe migranata sve više dolaze iz:

-Venecuele i Perua (u Španiju),

-Bangladeša i Pakistana (u Italiju),

-Konga, Haitija i Avganistana (u Francusku).

Promjene ne dolaze iz politike – već sa terena

Iz EUAA ističu da pad sirijskih zahtjeva nije rezultat promjene evropskih politika, već odraz promijenjenih okolnosti u samoj Siriji. Iako su neke članice privremeno zaustavile obradu sirijskih prijava krajem 2024, formalno su i dalje prihvatale nove zahtjeve, prenosi “RT Balkan”.

Njemačka i dalje drži najviše azilanata iz prošlosti

Uprkos trenutnom padu, Njemačka ostaje zemlja sa najviše odobrenih azila u proteklih 15 godina – 150.000 ljudi od 2008. do 2024. U poređenju s tim:

-Francuska: 65.200

-Španija: 50.900

-Italija: 40.000

Evropa pred novim izazovima i političkim pritiscima

Ovaj preokret dolazi u osjetljivom političkom trenutku kada:

-Raste pritisak da se azilna pravila pooštre

-Danska i druge zemlje razmatraju deportaciju azilanata i u treće zemlje

Pokušaj evropskog komesara za migracije, Magnusa Brunera, da postigne dogovor s Libijom je propao, nakon što je protjeran iz te zemlje

Promjena u strukturi migracija – s manjim brojem ratnih izbjeglica i sve većim brojem ekonomskih migranata iz Latinske Amerike, Azije i Afrike – postavlja nova pitanja pred Evropsku uniju. Koji model azilne zaštite će EU primjenjivati u budućnosti? I da li će pad sirijskih migracija značiti i pooštravanje pristupa za sve druge kategorije azilanata?

Ostaje da se vidi kako će se Evropa nositi s novim migracionim pritiscima – ovaj put bez Nemačke u vodećoj ulozi.