Ova zemlja mijenja pravila za socijalnu pomoć: Ko ne traži posao, mogao bi ostati bez novca

23.10.2026. | 06:32 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Austrijska vlada dogovorila je dugo najavljivanu reformu socijalne pomoći, kojom se uvode stroža pravila za radno sposobne korisnike, dok će osobe sa azilom imati pravo na 30 odsto manji iznos od pune osnovice, objavio je austrijski javni servis ORF.

Prijedlog reforme socijalne pomoći, pod nazivom „Sozialhilfe Neu“, predstavile su vladajuće stranke – Austrijska narodna stranka (OVP), Socijaldemokratska partija Austrije (SPO) i NEOS. Prema najavama koalicije, nova pravila trebalo bi da stupe na snagu 1. januara 2027. godine.

Za radno sposobne korisnike uvode se stroži uslovi, uz naglasak na integraciji i uključivanju na tržište rada. Promjene se odnose i na pomoć za djecu, dok pojedina nova rješenja donose poboljšanja za osobe sa invaliditetom i samohrane roditelje.

Nakon stupanja na snagu izmijenjenog Osnovnog zakona o socijalnoj pomoći (SH-GG), savezne pokrajine imaće između šest i devet mjeseci da sprovedu nova pravila. Prijedlog bi trebalo da bude upućen u javnu raspravu, dok je usvajanje u Nacionalnom vijeću planirano za novembar.

Ista pravila u svim pokrajinama

Osnovni cilj reforme je ujednačavanje pravila koja se trenutno razlikuju od pokrajine do pokrajine.

Za usvajanje reforme neće biti potrebna dvotrećinska većina, pa samim tim ni podrška dijela opozicije. Vlada je, naime, odustala od plana da svi radno sposobni korisnici socijalne pomoći pređu pod nadležnost austrijskog Zavoda za zapošljavanje (AMS).

Reformu su u kancelariji saveznog kancelara predstavile ministarka socijalnih pitanja Korina Šuman (SPO), ministarka za integraciju Klaudija Bauer (OVP) i ministarka spoljnih poslova Beate Majnl-Rajzinger (NEOS).

– Zaštititi, zahtijevati i otvoriti prilike – to je mjerilo prema kojem ćemo ocjenjivati ovu reformu – rekla je Šuman.

Fiksni iznosi umjesto maksimalnih

Dosadašnji maksimalni iznosi socijalne pomoći, koje su pokrajine mogle i da umanje, biće zamijenjeni fiksnim iznosima.

Osnovica ostaje povezana sa referentnim iznosom dodatka za najnižu penziju za samce (Ausgleichszulage), koji u 2026. godini iznosi 1.308,39 evra, odnosno oko 2.558 KM. Nakon odbitka šest odsto za zdravstveno osiguranje, neto iznos iznosi oko 1.230 evra, odnosno 2.405 KM.

Fiksni iznosi neće se smjeti prekoračiti, a moći će da budu umanjeni samo u dva slučaja – ako korisnik ima sopstvene prihode koji se uračunavaju ili ako krši propisane obaveze.

Sankcije postoje i prema sadašnjim pravilima, na primjer kada radno sposobna osoba odbije odgovarajući posao ili mjere Zavoda za zapošljavanje. Novina je postepeni model sankcionisanja, koji je, prije svega, usmjeren na doseljenike kroz takozvanu fazu integracije.

Pun iznos samo uz dokaz o traženju posla

Najvažnija novina odnosi se na radno sposobne podnosioce zahtjeva, kojima više neće automatski pripadati puni iznos od 1.230 evra, odnosno oko 2.405 KM.

Državljani Austrije imaće pravo na osnovni iznos od 1.016 evra, što je oko 1.987 KM, odnosno 82,6 odsto osnovice. Osobama sa azilom pripadaće 861 evro, ili oko 1.683 KM, što je 70 odsto osnovice.

Puni iznos dobijaće samo oni koji dokažu da ulažu napore da se uključe na tržište rada. To će moći da učine dokazom o prethodnom radu uz obavezno osiguranje ili pohađanjem kurseva Zavoda za zapošljavanje u propisanom obimu.

Ova pravila neće se primjenjivati na radno nesposobne osobe sa invaliditetom, djecu, osobe koje brinu o drugima i penzionere.

Korisnici koji krše obaveze integracije ili ne žele da budu na raspolaganju tržištu rada ostaće bez najmanje 25 odsto socijalne pomoći, a prema najavama vlade, pomoć bi mogla biti i potpuno ukinuta.

Integracija će od 1. januara 2027. godine biti obaveza, a ne više dobrovoljna mogućnost, rekla je ministarka Bauer.

Šuman je naglasila da propisane obaveze moraju biti ostvarive.

– Ljudima od kojih tražimo korake ka integraciji moraju biti dostupne i odgovarajuće ponude. Tražimo obaveznost, ali moramo stvoriti i uslove – rekla je ona.

Majnl-Rajzinger istakla je da vlada želi da socijalna pomoć bude sigurnosna mreža za one koji zaista ne mogu da rade, „a ne viseća mreža za one koji neće“.

Za djecu utvrđeni najniži i najviši iznosi

Jedno od spornih pitanja tokom pregovora bio je iznos pomoći po djetetu i postepeno smanjivanje iznosa za svako sljedeće dijete.

Dogovoreni prijedlog predviđa jedinstven raspon najnižih i najviših iznosa za cijelu Austriju.

Jedinstveni će biti iznosi za prvo dijete i za svako dijete od petog nadalje, dok će pokrajine za drugo, treće i četvrto dijete moći same da određuju iznos unutar propisanog raspona.

Do sada iznosi pomoći za djecu nisu bili uređeni na saveznom nivou, već su ih određivale pokrajine. Ustavni sud Austrije je 2019. godine poništio prvobitno propisano postepeno smanjivanje iznosa.

Dječji dodatak (Familienbeihilfe) neće se uračunavati u socijalnu pomoć.

Osim novčanih davanja, pokrajine će ubuduće moći da obezbjeđuju i pomoć u naturi, prilagođenu lokalnim potrebama, koja bi trebalo neposredno da pokrije važne potrebe djece.

Veća zaštita za osobe sa invaliditetom i samohrane roditelje

Reforma predviđa i poboljšanja za osobe sa invaliditetom. Iznos imovine koji se neće uzimati u obzir biće udvostručen, dok se terapeutski džeparac i slična primanja više neće uračunavati u socijalnu pomoć.

Od navršene 25. godine ukida se i obaveza pokretanja tužbe protiv roditelja radi izdržavanja. Do sada se socijalna pomoć često odobravala tek kada roditelji nisu bili u mogućnosti da izdržavaju i svoju odraslu djecu.

Prijedlogom se precizira i da se dodatak za njegu (Pflegegeld) ne smije uračunavati ni korisniku ni članu istog domaćinstva koji brine o njemu.

Samohrani roditelji dobiće pravo na obavezne dodatke u cijeloj Austriji.

Posebna kartica za porodice sa niskim primanjima

Reforma obuhvata i porodice koje ne primaju socijalnu pomoć, ali imaju niske prihode.

Za njih se uvodi posebna kartica (Teilhabekarte), koja bi trebalo da olakša pristup školskom, sportskom i higijenskom priboru, ali i pomoći u učenju, ljetnim programima, slobodnim aktivnostima i članstvu u klubovima.

Cilj je da se porodicama sa niskim primanjima omogući lakše učešće djece u obrazovnim, sportskim i društvenim aktivnostima, objavio je austrijski javni servis ORF.