Njemački eksperiment: Minimalac od 1.200 evra mjesečno 3 godine

02.06.2021. | 21:52

U Njemačkoj počinje eksperiment o bezuslovnoj redovnoj mjesečnoj isplati, minimalcu od 1.200 evra, za odabranu grupu građana, a čitav projekat pratiće ekonomski eksperti i naučnici.

Za učešće u projektu, koji će trajati tri godine, prijavilo se više od dva miliona ljudi, ali na kraju su odabrana 122.

Od 1. juna ove, pa u naredne tri godine, oni će mjesečno dobijati osnovni dohodak, odnosno “minimalac” od 1.200 evra, što je dio pilot-projekta čiji je cilj da se istraže efekti bezuslovnog osnovnog dohotka, prenosi Dojče vele.

Učesnici nisu morali da dokazuju da imaju bilo kakvu potrebu za novcem, tokom trajanja projekta smiju da rade šta i koliko žele, nemaju nikakve obaveze prema finansijerima, izuzev da “popune sedam onlajn-upitnika u roku od tri godine” koliko će trajati eksperiment, navodi se na veb-stranici projekta.

Dodatnih 1.380 ljudi koji su izabrani nasumično takođe ispunjavaju upitnike na svakih šest mjeseci, ali oni neće primati glavni zagarantovani iznos od 1.200 evra, već samo naknadu za vrijeme koje budu utrošili za popunjavanje tih obrazaca.

Novac za projekat je obezbjedilo oko 150.000 privatnih donatora, a oni koji će u naredne tri godine dobijati po 1.200 evra neće morati da prijavljuju porez, jer je prema propozicijama eksperimenta to je “poklonjeni novac u visini od 43.200 evra po učesniku”, ukupno oko 5,2 miliona evra.

Inicijatori ovog eksperimenta iz udruženja „Moj osnovni dohodak” uvjereni su da bi bezuslovna isplata novca svim građanima riješila mnoge probleme današnjeg društva.

Oni smatraju da ljudi postaju slobodniji, kreativniji i srećniji ukoliko se oslobode pritiska da moraju da zarade dovoljno novca da bi preživljavali.

„Testiraćemo šta ljudi rade kada su materijalno obezbjeđeni u periodu od tri godine. Zanima nas da li će samo da troše taj novac ili će da stvaraju finansijske rezerve? Da li će prestati da rade ili će raditi manje i da li će postati socijalno angažovaniji i odlučiti da dio novca doniraju”, objasnio je rukovodilac ovog eksperimenta Jirgen Šup sa Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja, prenosi Tanjug.

Rasprava o bezuslovnom osnovnom dohotku godinama je bila uglavnom vođenja iz suprotstavljenih ideoloških pozicija, a inicijatori smatraju da je suštinski značajno ustanoviti – šta ljudi rade kada ne moraju da rade ?

Mnogi protivnici te ideje smatraju da je to ljevičarska utopija i fantaziranje onih koji žele da lijenčare na štetu zajednice.