Njemačka strahuje: Ovo nas čeka!

20.10.2026. | 16:50 Dodaj BL Portal kao Google izvor

U mnogim evropskim zemljama raste nezadovoljstvo zbog povećanja troškova života i loših uslova obrazovanja. U Francuskoj se zbog toga već sedmicama protestuje širom zemlje, a proteklih dana demonstracije su održane i u Italiji, Albaniji, Belgiji, Portugaliji i Španiji. Proteste u Francuskoj, Italiji i Albaniji pratilo je masovno nasilje, paljenje zgrada i pljačkanje prodavnica.

Njemački mediji o nasilju u Francuskoj

Njemački mediji prvenstveno se bave protestima u Francuskoj. Tako list Noje prese (Neue Presse) nabraja razloge za izbijanje nasilja:

“Nedostatak perspektive u mnogim predgrađima, stigmatizacija od strane policije ili poslodavaca koji unaprijed odbacuju kandidate s imenima koja zvuče arapski ili one koji dolaze iz određenih naselja – sve se to toleriše već decenijama.”

Međutim, njemački list takođe konstatuje:

“To, doduše, ni na koji način ne opravdava razaranja i pljačkaške pohode proteklog vikenda. Vlada mora sankcionisati takve postupke. Ali, istovremeno se mora boriti i protiv dubljih uzroka neobuzdanog bijesa ako želi da prekine spiralu nasilja.”

List Merkiše odercajtung (Märkische Oderzeitung) piše:

“Francusku je ponovo, po ko zna koji put, preplavio talas nasilja. U periodu političke nesigurnosti uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, politička ljevica i druge grupe na podao način iskorišćavaju nezadovoljstvo stanovništva za vlastite ciljeve.”

Njemački list dalje podsjeća na predstojeće predsjedničke izbore u Francuskoj, za koje, kako navodi, nema na vidiku kandidata centra “koji bi imao realne izglede za uspjeh”.

“Umjesto toga, zemlji prijeti skretanje prema političkim krajnostima: prema desnoj populistkinji Marin le Pen ili njenom ljevičarskom pandanu Melanšonu. Neredi proteklog vikenda dodatno su produbili podjele u Francuskoj”, smatra Merkiše odercajtung, prenosi Dojče vele (Deutsche Welle).

“Ovo je nagovještaj onoga što čeka cijelu Evropu i Zapad”

Časopis Cicero (Cicero), s druge strane, predviđa dalekosežne posljedice:

“Ovi izlivi nasilja nagovještaj su onoga što čeka cijelu Evropu i Zapad ako se nastavi slabljenje i raspad veza koje održavaju zapadna društva na okupu. Na tome s postkolonijalnim žarom rade uticajni dijelovi zapadnih elita.”

Cicero potom precizira:

“Smrtonosnu opasnost za opstanak Zapada ne predstavljaju samo pljačkaške rulje. Možda su još opasniji oni koji sami ne učestvuju u nasilju, nego podstiču najniže porive i agresiju pozivajući se na islamske i krajnje ljevičarske, u svakom slučaju antizapadne predrasude neprijateljske prema civilizaciji.”

Da li su nasilni protesti mogući i u Njemačkoj?

Njemački mediji analiziraju i mogućnost izbijanja nasilnih protesta u Njemačkoj. List Badiše cajtung (Badische Zeitung) piše:

“Iako je većina do sada protestovala mirno, mnogi mladi ljudi su ljuti. I u Njemačkoj. Ljuti su jer se njihove mogućnosti – za kvalitetno obrazovanje i dobro radno mjesto – smanjuju. Jer neće dostići životni standard svojih roditelja.

Neće svako u budućnosti biti bogati nasljednik. A njihovi se zahtjevi jedva čuju.”

Konstatujući da protesti u Njemačkoj po pravilu ne eskaliraju kao u Francuskoj, Badiše cajtung upozorava:

“Ali napetosti rastu: sve više mladih privlače i radikalne ideje. Krajnje je vrijeme da više razgovaramo jedni s drugima.”

“Duboko razočaranje mlađe generacije”

List Vestdojče algemajne cajtung (Westdeutsche Allgemeine Zeitung – WAZ) donosi intervju s uglednim naučnikom Klausom Hurelmanom, koji je učestvovao u istraživanju “Mladi u Njemačkoj 2026”.

On prvenstveno ističe da se “konkretni povodi razlikuju od zemlje do zemlje”, ali dodaje:

“Uprkos tome, prepoznajem zajedničku pozadinu: duboko razočaranje mlađe generacije vlastitim položajem u društvu i izgledima za budućnost. U nekim zemljama to razočaranje već se pretvorilo u otvoreni bijes.”

I nastavlja:

“Mnogi mladi ljudi imaju osjećaj da politika njihove interese ne shvata ozbiljno. Svjedoče tome da njihove obrazovne i profesionalne mogućnosti postaju sve nesigurnije, dok troškovi samostalnog života rastu. Istovremeno vide vrlo malo mogućnosti da efikasno utiču na političke odluke.”

“Ispod površine ključa”

Na pitanje novinara VAZ-a zašto se to nezadovoljstvo u Njemačkoj zasad ne pretvara u masovne proteste uporedive s onima u drugim zemljama, Hurelman odgovara:

“Naša istraživanja trendova vrlo jasno pokazuju da ispod površine ključa.”

Međutim, on ističe da se nezadovoljstvo zasad uglavnom izražava unutar političkog sistema i pojašnjava:

“Sve veća pažnja koju privlače stranke poput Ljevice i Alternative za Njemačku (AfD) jasan je pokazatelj toga. Te dvije stranke na vrlo različite načine privlače mlade ljude koji smatraju da ih tradicionalne političke opcije više ne zastupaju u dovoljnoj mjeri.”

Hurelman zato zaključuje da protest već postoji, ali da se “zasad samo snažnije ispoljava na biralištima i na digitalnim mrežama nego na ulicama”.

“Ako etablirane stranke ne pronađu novi način da dopru do mlađe generacije, situacija se može brzo promijeniti. Tada bi i pojedine političke odluke u Njemačkoj mogle postati okidač za širi protestni pokret”, upozorava njemački naučnik u razgovoru za list Vestdojče algemajne cajtung. Indeks