Njemačka: Demohrišćani u usponu, SPD gubi birače

04.07.2025. | 16:56

Poslije dva mjeseca otkako su zajedno na vlasti u Njemačkoj, demohrišćani (CDU/CSU) bilježe rast podrške građana, a socijaldemokrate (SPD) su u padu.

Da li je SPD još potreban? I ako jeste, gdje i koje su njegove teme? To pitanje bilo je neizbježno prisutno na kongresu te stranke krajem juna. Socijaldemokrate su duboko uzdrmane nakon što su na saveznim izborima u februaru postigle najgori rezultat još od 1887. godine.

Rezultati aktuelnog istraživanja javnog mnjenja DeutschelandTrend, koje se redovno sprovodi za javni servis ARD, sigurno im neće popraviti raspoloženje.

SPD, koji u Vladi učestvuje kao manji partner konzervativnim strankama CDU/CSU, nastavlja da gubi podršku. Kada bi naredne nedjelje bili izbori, osvojio bi samo 13 odsto glasova.

Institut za istraživanje javnog mnjenja “Infratest dimap” sproveo je istraživanje između 30. juna i 2. jula na uzorku od 1.312 anketiranih, punoljetnih građana s pravom glasa.

Demohrišćani (CDU/CSU) bilježe blagi rast u poređenju s junom i sada imaju 30 odsto podrške (+1). Djelimično ekstremno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) i dalje bi mogla da računa na 23 odsto. Zeleni i Ljevica mogu da računaju na 12 (+/-0), odnosno 10 odsto (+1).

Ostale stranke, uključujući i Savez Sara Vagenkneht BSW (4 odsto; +/-0) i FDP (3 odsto; -1), i dalje nemaju šansu da pređu cenzus i uđu u Bundestag.

Koja stranka može da obezbijedi mir?

Ljevičarski orijentisani članovi SPD-a optužuju svoje stranačko rukovodstvo da čini premalo da obezbijedi mir.

U junu su objavili takozvani “Manifest”, u kojem pozivaju na “mir u Evropi kroz odbrambene sposobnosti, kontrolu naoružanja i razumijevanje”.

Prema mišljenju potpisnika, to uključuje više diplomatije u odnosima sa Rusijom. Oni takođe odbacuju masovno naoružavanje Bundesvera.

Mirovna politika nekada je imala veliki značaj u SPD-u, ali u aktuelnom istraživanju javnog mnjenja pokazuje se da samo 11 odsto ispitanika vjeruje da SPD ima kompetencije kao stranka koja se zalaže za mir.

Kada je riječ o obezbjeđivanju mira u Evropi, 31 odsto ispitanih najviše vjeruje strankama CDU/CSU, dok 14 odsto ispitanih navodi AfD.

Ujedno, 57 odsto anketiranih slaže se sa tvrdnjom da ih plaši koliko se olako u Njemačkoj govori o sposobnosti za rat. Međutim, po tom pitanju postoje velike razlike između zapadnih i istočnih Nijemaca – većinu građana na istoku plaši pojam sposobnost za rat.

Većina za obavezno služenje vojnog roka i za žene

Savezni ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD) već duže vrijeme zahtijeva da Bundesver mora ponovo da “postane sposoban za rat”.

S tim se slaže 62 odsto ispitanika i smatra da je to preduslov za očuvanje mira u Evropi.

Takođe, 73 odsto smatra da je Njemačkoj hitno potrebno više vojnika koji bi mogli da brane zemlju u vanrednoj situaciji.

Zbog toga misle da bi trebalo ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka, koje je u Njemačkoj suspendovano prije više godina.

Više od polovine ispitanih je za to da se ponovo uvede obaveza služenja vojnog ili civilnog roka i za muškarce i za žene. Ipak, tu se uočava generacijski jaz.

Mladi ispod 35 godina dvostruko češće nego ostatak stanovništva podržavaju dalje odlaganje ponovnog uvođenja vojnog roka.

Najvažnije teme migracija i ekonomija

Petnaest odsto ispitanih ocjenjuje kao posebno važne teme kojima politika treba da se pozabavi: rješavanje oružanih sukoba, očuvanje mira i spoljna politika uopšte. Ipak, češće se pominju migracije/izbjeglice (33 odsto), privreda (21 odsto) i socijalna nepravda (16 odsto).

Za vladajuće demohrišćane i socijaldemokrate privredni oporavak Njemačke ima najviši prioritet. Dvadeset odsto građana vjeruje da će se situacija za godinu dana poboljšati, 41 odsto misli da se ništa neće promijeniti, dok 35 odsto očekuje da će se ekonomska situacija dodatno pogoršati.

Dvije trećine ispitanih, međutim, navodi da to neće uticati na njihovu ličnu ekonomsku situaciju.

Šezdeset odsto ispitanih smatra da u Njemačkoj vlada socijalna nepravda. To je najviši procenat u istraživanjima DeutschlandTrend u posljednjih 15 godina.

Kao glavni razlog navode se prevelike razlike između bogatih i siromašnih. Porezi i dažbine se doživljavaju kao previsoki i nepravedni. Smatraju da je suviše mala razlika između najnižih plata i takozvanog građanskog dohotka.

Sankcije za one koji ne prihvate ponuđeni posao?

Onaj ko privremeno ili trajno ne može sam da obezbijedi sredstva za život i potrebna mu je pomoć, ima pravo na građanski dohodak.

Samac u Njemačkoj tako prima 563 evra mjesečno, a parovi 1.012. Troškovi države za ta izdvajanja u međuvremenu su izrazito porasli – na preko 50 milijardi evra godišnje.

Demohrišćani zahtijevaju strože sankcije za one korisnike građanskog dohotka koji više puta odbiju prihvatljiv posao. Trenutno im pomoć može biti ukinuta do dva mjeseca.

Kako građani to vide? Polovina ispitanika smatra da su trenutne sankcije odgovarajuće, 12 odsto da su pretjerane, a 35 odsto misli da bi kazne u takvim slučajevima trebalo pooštriti.

Rad ili kvalifikacija – šta je važnije?

U koalicionom sporazumu CDU/CSU i SPD su se u osnovi složili u vezi sa strožim pravilima. Ali, stranke se svađaju zbog toga kako bi to tačno trebalo da izgleda.

Demohrišćani žele da se rashodi u osnovi drastično smanje, a socijaldemokrate se protive sveobuhvatnim smanjenjima i kažu da se u naredne dvije godine ne može uštedjeti više od 4,5 milijardi evra.

Podsjećaju da uvođenje ljudi u radni odnos takođe košta: na primjer, za obrazovanje i kvalifikaciju.

Da li bi nezaposleni trebalo što prije da se zaposle ili je važnije da se prethodno kvalifikuju kako bi mogli da pronađu bolji posao? Mišljenja su podijeljena.

Međutim, pogled na stranačke preferencije pokazuje da su pristalice CDU/CSU i AfD uglavnom za brzo zapošljavanje ljudi. Pristalice Ljevice i Zelenih, s druge strane, više naginju ka obrazovanju i kvalifikaciji.

Među pristalicama SPD-a ima podjednako mnogo pristalica obje alternative, prenosi Deutsche Welle.

U toj raspravi ne radi se samo o novcu. To je i suštinska društveno-politička debata o tome kako se odnositi prema onima kojima je pomoć potrebna i šta bi osnovna socijalna pomoć u Njemačkoj zapravo trebalo da bude.