Najteži test za Ursulu fon der Lajen: Korupcionaški skandal gura EU u duboku krizu
04.12.2025. | 19:24Optužbe za pronevjeru protiv visokih evropskih zvaničnika dodatno podrivaju povjerenje u institucije EU i predstavljaju do sada možda najteži test za Ursulu fon der Lajen.
Bivša šefica evropske diplomatije Federika Mogerini i još dvije osobe formalno su optuženi za pronevjeru i korupciju, sukob interesa i odavanje profesionalne tajne u slučaju koji prijeti da preraste u najtežu institucionalnu krizu Evropske unije, postavljajući pred Ursulu fon der Lajen dosad najteži test odgovornosti.
U pismu osoblju diplomatske službe EU, u koje je Reuters imao uvid, aktuelna šefica evropske diplomatije Kaja Kalas navela je da su “optužbe duboko šokantne, ali ni na koji način ne bi trebalo da bace sjenku na dobar posao koji ogromna većina obavlja svakog dana”.
“Budite uvjereni da u potpunosti sarađujemo u istrazi i obezbjeđujemo potpunu transparentnost. Željela bih još jednom da izrazim povjerenje u nadležne organe da će postupak biti sproveden u skladu sa zakonom i da će pretpostavka nevinosti biti poštovana”, napisala je ona.
Pokrenuta pitanja o transparentnosti
Istraga, koja je dovela do policijskih racija u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove u Briselu i na elitnom postdiplomskom koledžu, kao i u domu Federike Mogerini, uzdrmala je evropske institucije i ponovo pokrenula pitanja o transparentnosti politika procesa u Briselu.
Tačno godinu dana nakon početka svog drugog mandata na čelu Komisije, Fon der Lajenova sada mora naći način da izbjegne da bude uvučena u skandal koji datira još iz njenih prvih godina na toj funkciji, piše portal Politico.
Dodaje da će njeni kritičari iskoristiti ovu priliku i ponovo zatražiti da se suoči sa četvrtim glasanjem o nepovjerenju.
“U pitanju je kredibilitet naših institucija”, rekla je Manon Obri, kopredsjedavajuća Kluba ljevice u Evropskom parlamentu.
Najveći skandal od 1999. godine?
Ako se dokažu, ove optužbe bi pokrenule najveći skandal koji je pogodio Brisel još od masovne ostavke Komisije Žaka Santera 1999. godine zbog navoda o finansijskim malverzacijama.
Policija je 2. decembra privela Federiku Mogerini, italijansku političarku iz lijevog centra koja je bila na čelu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) od 2014. do 2019, kao i Stefanа Saninа, italijanskog državnog službenika koji je bio generalni sekretar EEAS-a od 2021. do početka 2025. godine.
Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) saopštilo je da ima “snažne sumnje” da postupak javne nabavke iz 2021-2022. za uspostavljanje diplomatske akademije povezane s Koledžom Evrope, gdje je Mogerinijeva rektorka, nije bio fer i da bi utvrđene činjenice, ako se potvrde, “mogle predstavljati pronevjeru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne”.
Dodaju da se “sve osobe smatraju nevinima dok im se krivica ne dokaže pred nadležnim belgijskim sudovima.”
Evropski zvaničnici su 3. decembra pušteni na slobodu jer se ne smatraju opasnošću od bjekstva, saopštio je EPPO, koji je zadužen za krivično procesuiranje prevara koje uključuju evropska sredstva.
Odnosi će biti još zategnutiji
Slučaj će, po svoj prilici, dodatno rasplamsati već zategnute odnose između Fon der Lajenove i aktuelne šefice evropske diplomatije Kaje Kalas, kazala su za Politico četiri zvaničnika EU.
Ranije ove godine Sanino je napustio mjesto generalnog sekretara i preuzeo istaknutu funkciju u Komisiji Fon der Lajenove.
Jedan zvaničnik EU stao je u odbranu Fon der Lajenove, okrivljujući umjesto nje EEAS – autonomnu službu po ugovorima EU koja funkcioniše pod okriljem Kalasove, koja je ujedno jedna od 27 evropskih komesarki.
“Znam da će oni koji ne vole Fon der Lajenovu iskoristiti ovo protiv nje, ali oni koriste sve protiv nje. S obzirom na to da je predsjednica Fon der Lajen najprepoznatljivija liderka u Briselu, sve svaljujemo na njena vrata”, rekao je taj zvaničnik.
On smatra da ona nije odgovorna za sve institucije.
U julu “preživjela” glasanje o nepovjerenju
Istraga se dešava u trenutku kada evroskeptične, populističke i krajnje desne partije profitiraju na talasu nezadovoljstva birača, i dok EU vrši pritisak na zemlje unutar i van bloka zbog njihovih sopstvenih korupcionaških skandala.
“Zanimljivo je kako Brisel drži predavanja svima o ‘vladavini prava’, dok njegove sopstvene institucije liče više na kriminalističku seriju nego na funkcionalnu uniju”, napisao je na mreži X Zoltan Kovač, portparol Vlade Mađarske, koja se godinama suočava s kritikama EU.
Rumunski poslanik u Evropskom parlamentu Georg Piperea, član desničarske grupe evropskih konzervativaca i reformista, koji je u julu stajao iza neuspjelog pokušaja izglasavanja nepovjerenja Fon der Lajenovoj, rekao je za Politico da razmatra pokretanje novog prijedloga.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je za državne medije da zvaničnici EU “radije ignorišu sopstvene probleme, dok neprestano drže predavanja svima drugima”.
Niz korupcijskih skandala
EU se muči da se otrgne od niza korupcionaških skandala od početka ove decenije.
Pretresi 2. decembra uslijedili su nakon skandala “Qatargate” iz 2022, kada je zalivska država bila optužena da je pokušavala da utiče na poslanike EP putem mita i poklona, kao i nakon ovogodišnje istrage o navodnom podmićivanju u lobističkim aktivnostima kineskog tehnološkog giganta “Huawei” u Evropi.
Te istrage su povezale pojedine poslanike Evropskog parlamenta sa aferama, a tada su zvaničnici Komisije brzo uprli prst u poslanike i ogradili se od skandala.
Ozbiljne optužbe
Međutim, ni Komisija nije bila imuna na optužbe za nepropisno postupanje, piše Politico i podsjeća da je 2012. tadašnji komesar za zdravlje Džon Dali podnio ostavku zbog skandala povezanog s lobiranjem u industriji duvana.
Fon der Lajenova se ranije ove godine našla na udaru kritika nakon što je sud EU presudio da nije smjela uskratiti javnosti poruke koje je razmjenjivala sa izvršnim direktorom farmaceutskog giganta “Pfizer” tokom pandemije kovida-19.
Novi skandal je opasniji za Komisiju budući da su osumnjičeni istaknute ličnosti u Briselu, a optužbe protiv njih su krajnje ozbiljne.
Nakon što je obavljala funkcije potpredsjednice Evropske komisije i šefice diplomatije, Mogerinijeva je 2020. imenovana za rektorku Koledža Evrope, uprkos kritikama da nije kvalifikovana za tu poziciju, da ne ispunjava kriterijume i da se u trku uključila mjesecima nakon isteka roka.
Ona je 2022. postala direktorica Evropske diplomatske akademije, projekta koji je u središtu istrage.
Sanino, bivši italijanski diplomata, bio je najviši državni službenik EEAS-a, a sada je generalni direktor odjeljenja Komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i zemlje Zaliva.
Kristijano Sebastijani, predstavnik jednog od najvećih sindikata u EU, rekao je za Politico da bi, ako se dokažu, optužbe imale “poguban uticaj na kredibilitet pogođenih institucija, ali i šire – na percepciju svih evropskih institucija među građanima”.
Naveo je da je primio desetine poruka od zaposlenih u institucijama EU zabrinutih zbog narušavanja ugleda.
“Ovo nije dobro ni za institucije EU ni za službe Komisije. Nije dobro ni za Evropu – skreće pažnju sa drugih stvari”, rekao je jedan zvaničnik Komisije koji je želio da ostane anoniman.
Dodao je da to “podstiče taj osjećaj elitizma, ideju o neformalnoj mreži koja dijeli usluge”.
“A Mogerinijeva je bila jedna od najuspješnijih visokih predstavnica EU – ovo ni u kom smislu nije dobro za javnu diplomatiju”, kazao je zvaničnik, prenose “Vijesti”.
Mogerinijeva dala ostavku
Federika Mogerini, bivša šefica diplomatije EU, podnijela je ostavku na mjesto rektorke Koledža Evrope nakon otvaranja istrage o prevari u koju su umiješani Koledž Evrope i Služba za spoljne poslove EU.
Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) optužilo je Mogerinijevu i još dvije osobe za prevaru u javnoj nabavci i korupciju, prenosi Index.
“U skladu sa najvišim standardima strogoće i pravičnosti sa kojima sam uvijek obavljala svoje dužnosti, odlučila sam da podnesem ostavku na mjesto rektorke”, saopštila je juče Mogerinijeva, poslije sastanka Izvršnog odbora Koledža.
Ova izjava uslijedila je dan nakon što je visoki zvaničnik EU Stefano Sanino, koji je takođe optužen, najavio da će otići u penziju krajem decembra. Inače, on je direktor Generalnog direktorata Komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Zaliv.
