FOTO: Printscreen/Youtube
Kusturica razgovarao sa Putinom: Predsjednik otkrio po čemu je posebna ruska civilizacija
21.11.2026. | 17:01 Dodaj BL Portal kao Google izvorRuski predsjednik Vladimir Putin govorio je u intervjuu Emiru Kusturici za film o patrijarhu Kirilu o savremenom ratovanju, sukobu u Ukrajini, tradicionalnim vrijednostima i ulozi Rusije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju srpskom reditelju Emiru Kusturici za dokumentarni film “Naše krštenje. Poglavar”, posvećen patrijarhu moskovskom i cijele Rusije Kirilu, koji je 20. novembra proslavio 80. rođendan.
Razgovor je snimljen uoči Putinovog odlaska na inostrano putovanje, a javnosti je predstavljen u okviru dokumentarnog ostvarenja koje je Kusturica snimio za ruski Prvi kanal, a prenio Sputnjik.
U razgovoru sa Kusturicom ruski predsjednik dotakao se niza tema, od vojne moći i aktuelnog sukoba u Ukrajini, preko odnosa Rusije sa Zapadom, do pravoslavlja, vjere i očuvanja tradicionalnih vrijednosti.
Govorio je i o posebnosti ruske civilizacije, svom odnosu sa patrijarhom Kirilom, ali i o tome šta, prema njegovom mišljenju, određuje snagu jednog naroda i države.Jedna od prvih tema o kojoj je Putin govorio bila je promjena karaktera savremenog ratovanja, ističući da u današnjim okolnostima presudnu ulogu ne mora imati tehnološka nadmoć, već sposobnost brzog razmišljanja i prilagođavanja.
Brzina misli važnija od brzine raketa
Za pobjedu nije bitna brzina raketa, već brzina misli i jak duh, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
„Po mom mišljenju, danas nije čak ni brzina raketa ključna, već brzina misli. Vojni stručnjaci mi kažu: dok su do juče bile važne tehničke komponente modernog naoružanja, danas je to matematičko znanje“, rekao je šef države u intervjuu sa rediteljem Emirom Kusturicom.
Putin je dodao da je brzina promjena u vojno-tehničkoj sferi nevjerovatna.”I oni koji bolje misle, koji brže reaguju na aktuelne događaje i izazove, pobjeđuju. I duhovni temelj, čvrstina – to se podrazumijeva; niko to nije poništio”, naglasio je ruski lider.
O sukobu u Ukrajini
Govoreći o sukobu u Ukrajini, Putin je ocijenio da je riječ o nastavku vjekovne politike „zavadi pa vladaj“, čiji je cilj, prema njegovim riječima, slabljenje Rusije i njeno potčinjavanje tuđim geopolitičkim interesima.
On je naveo da zapadne zemlje ne djeluju u interesu Ukrajine, već nastoje da oslabe i podijele narode koji su istorijski povezani. Putin je poručio da Rusi i Ukrajinci treba da teže ujedinjenju u najširem smislu, naglašavajući da to ne mora podrazumijevati život u okviru jedne države.
Ruski predsjednik ocijenio je da je Ukrajina nakon raspada Sovjetskog Saveza izgubila značajan dio industrijskog potencijala i stanovništva. Za to je okrivio ukrajinske nacionaliste, ističući da je razlika između patriotizma i nacionalizma u tome što „patriote vole svoju zemlju, a nacionalisti mrze druge narode“.
Obraćajući se Ukrajincima, Putin je poručio da, uprkos sadašnjim tragedijama, treba razmišljati o budućnosti djece i udruživanju napora radi zajedničkih ciljeva. Posebnu poruku uputio je pripadnicima ukrajinske vojske.
„Ne želim da kažem ‘predajte se’, jer to zvuči pomalo ponižavajuće. Ipak se oni bore i bore se prilično dosljedno. Želio bih da kažem: pređite na našu stranu, jer je to naša zajednička strana. Na zajedničku stranu, na pravu stranu istorije pređite“, rekao je Putin.
Rusija može da postane svojevrsna „barka spasa“
Predsjednik Rusije izjavio je da Rusija može da postane svojevrsna „barka spasa“ za ljude koji žele da očuvaju tradicionalne vjerske i porodične vrijednosti.
Govoreći o posebnosti Rusije, Putin je podsjetio na misao da je Moskva „treći Rim, a četvrtog neće biti“, ističući da je Rusija postala čuvar hrišćanske vjere i tradicije nakon pada Rima i Vizantije.
Prema njegovim riječima, u Rusiju se već doseljavaju ljudi iz zapadnih zemalja koji žele da sačuvaju porodicu i obezbijede djeci odrastanje u skladu sa tradicionalnim vjerskim vrijednostima.
Ruski predsjednik naglasio je da se ta uloga Rusije ne odnosi isključivo na pravoslavne hrišćane, već i na pripadnike drugih religija. Podsjetio je da u Rusiji postoje četiri tradicionalne religije – pravoslavlje, islam, judaizam i budizam – čije su fundamentalne vrijednosti, kako je ocijenio, zajedničke.
„Vijekovima se ruska teološka i filozofska misao držala jedne ideje: Moskva je Treći Rim, četvrtog neće biti. Hrišćanstvo je nastalo u starom Rimu, zatim je Rim pao, a hrišćanstvo se preselilo u istočni dio Rimskog carstva, u Vizantiju, gdje je na vlast došao prvi hrišćanski car Konstantin. Tada je pala i Vizantija. Ali do tada je hrišćanstvo već bilo preneseno na rusko tlo, u Moskvu. I Moskva je postala nastavljač ove vjere, ovih tradicija. U tom smislu, postala je Treći Rim, odnosno duhovni čuvar ovih svetih mjesta, ovog nasljeđa“, rekao je Putin.
Predsjednik Rusije napomenuo je da trenutno postoje slučajevi preseljenja ljudi iz drugih zemalja u Rusiju, uključujući i evropske države.
Putin je pojasnio da su mu ti ljudi, tokom razgovora, rekli da je glavni razlog njihovog preseljenja u Rusiju želja da očuvaju svoje vrijednosti, porodicu i budućnost, kao i da obezbijede budućnost svoje djece, koja, kako vjeruju, treba da imaju pravo da odrastaju i budu vaspitavana u skladu sa tradicionalnim vjerskim vrijednostima.
Manjinske grupe na Zapadu postale agresivnije
Borba za ljudska prava oduvijek je postojala kroz ljudsku istoriju, ali danas su određene manjinske grupe na Zapadu postale agresivnije, primijetio je Putin.
Takođe je naveo da danas u mnogim društvima, posebno na Zapadu, postoji borba za ljudska prava povezana sa različitim manjinama.
„Ima li ovdje nešto novo? Nema ništa novo, sve se ponavlja, uvijek je bilo tako kroz ljudsku istoriju. Samo su određene grupe postale agresivnije, upornije u pogledu svojih prava i tako dalje“, rekao je ruski predsjednik u intervjuu sa filmskim stvaraocem Emirom Kusturicom
Putin otkrio po čemu je jedinstvena ruska civilizacijaPrema njegovim riječima, jedinstvenost ruske civilizacije leži u činjenici da je omogućila razvoj ruskog naroda i stvorila uslove za razvoj drugih naroda i etničkih grupa koje su bile dio Ruskog carstva.
“Znate, stalno razmišljam o ovome i evo zaključka do kog dolazim: ruska civilizacija nikada nikoga nije uzela pod svoje okrilje. Ona je omogućila razvoj ruskog naroda, ruske etničke grupe i stvorila uslove za razvoj drugih naroda i etničkih grupa koje su bile dio Ruskog carstva, dio porodice ruske države”, ocijenio je on
Prema riječima predsjednika, ruska civilizacija je omogućila svima da se razvijaju, osiguravajući suvereni duhovni razvoj, religiju, tradicije i jezike. Putin je opisao svoj odnos sa patrijarhom Kirilom kao prijateljski.”Naši odnosi su veoma topli, prijateljski. Odnosi između države i crkve razvili su se, po mom mišljenju, u veoma jake”, istakao je predsjednik Rusije.
Putin je napomenuo da se odnos između države i crkve razvio na jedinstven način. Naglasio je da čak i za vrijeme Ruskog carstva car nije bio direktno poglavar crkve, već se smatrao njenim čuvarom i zaštitnikom.
O Evropljanima i odstupanju od kanona
Odstupanje Evropljana od crkvenih kanona ne jača njihov položaj, primijetio je Putin.
“Poštujemo našu braću i sestre u Evropi i, uzgred, pokušavamo da ih podržimo kada vidimo neprimjerene napade na određene hrišćanske denominacije. Ali mislim da određeno odstupanje od određenih crkvenih kanona ne jača njihov položaj, položaj tih crkava u društvu, već naprotiv”, rekao je ruski lider.
Putin je sugerisao da se odstupanja od utvrđenih kanona i principa prave kako bi se nešto ažuriralo, učinilo modernijim i razumljivijim i uklopilo u današnji život.
“Ali u stvarnosti, po mom mišljenju, upravo to dovodi do toga da i popularnost hrišćanskih ideja i uticaj crkava na svijest i samo društvo opadaju, a ne rastu”, naglasio je.
