Kraj ere “škrtosti”: Njemačka se planira zadužiti za 800 milijardi evra kako bi se naoružala

09.07.2026. | 15:23 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Njemačka planira da se do 2030. godine zaduži za 838 milijardi evra (1,6 biliona KM), prekidajući tako decenije fiskalne suzdržanosti kako bi potrošnju za odbranu povećala na nivo koji nije viđen od Hladnog rata.

Vlada kancelara Fridriha Merca planira da se samo sljedeće godine na tržištima zaduži za više od 200 milijardi evra (391 milijardu KM), što je za 12,5 odsto više nego ove godine, naveli su zvaničnici Ministarstva finansija Njemačke.

Očekuje se da će se Njemačka između 2027. i 2030. godine zadužiti za 838 milijardi evra, pokazuju projekcije u koje je poslovni list „Fajnenšel tajms“ (Financial Times) imao uvid.

Ovaj plan predstavlja oštar zaokret u odnosu na duboko ukorijenjenu averziju ove države prema zaduživanju, kao i u odnosu na fiskalni oprez Mercove Hrišćansko-demokratske unije (CDU), koji postoji od rasta potrošnje nakon ujedinjenja Njemačke 1990-ih godina, prenosi Kliks.

Dodatnim zaduživanjem uglavnom će se finansirati njemački budžet za odbranu, koji bi sljedeće godine trebalo da dostigne 109 milijardi evra (213 milijardi KM), a do 2030. godine 183,6 milijardi evra (358 milijardi KM). Berlin planira da sljedeće godine obezbijedi 11,6 milijardi evra (23 milijarde KM) vojne pomoći Ukrajini.

Zaokret ka ponovnom naoružavanju odražava sve veću zabrinutost zbog Rusije i spremnosti američkog predsjednika Donalda Trampa da smanji vojnu posvećenost Sjedinjenih Američkih Država Evropi.

Nakon što je CDU pobijedio na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, Berlin je izmijenio ustavnu kočnicu duga kako bi iz nje izuzeo potrošnju na odbranu, što mu, zapravo, omogućava neograničeno zaduživanje u vojne svrhe.

U sklopu tih reformi, Merc i njegovi koalicioni partneri, Socijaldemokratska partija (SPD), uspostavili su i namjenski infrastrukturni fond od 500 milijardi evra (978 milijardi KM) za modernizaciju dotrajalih mostova, puteva, željeznica, bolnica, škola i energetskih mreža.

Najveća evropska ekonomija, čiji trostruki A (AAA) rejting održava stabilnim troškove zaduživanja širom evrozone, planira da sljedeće godine prikupi 55 milijardi evra (107 milijardi KM) za finansiranje infrastrukturnih investicija, tvrde zvaničnici Ministarstva finansija Njemačke.

Planovi zaduživanja pokazali su se kontroverznim, uključujući i unutar samog CDU-a, koji je dugo zagovarao „crnu nulu“ (Schwarze Null), doktrinu uravnoteženog budžeta koja se povezuje s bivšim ministrom finansija Volfgangom Šojbleom iz ere tadašnje kancelarke Angele Merkel. Govoreći u ned‌jelju uveče, 6. jula, ministar finansija Lars Klingbajl, koji je ujedno i kopredsjednik SPD-a, branio je ovu promjenu riječima:

„Ne možemo se braniti od (ruskog predsjednika Vladimira) Putina pomoću ‘crne nule’.“

Očekuje se da će Njemačka ove godine dostići NATO-ov udio odbrambene potrošnje od 2,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), te ciljani udio od 3,5 odsto počevši od 2029. godine, naveli su vladini zvaničnici.

Iako je ovaj paket podsticaja pomogao da se ublaži uticaj viših američkih trgovinskih carina i visokih troškova energije povezanih sa sukobom s Iranom, predvođenim SAD-om, kako piše „Fajnenšel tajms“, on tek treba da pokrene najveću evropsku ekonomiju, koja je i dalje u stagnaciji.

Kritičari nisu zadovoljni ni zbog rastućih troškova servisiranja njemačkog duga – projekcije zvaničnika pokazuju da će se isplate kamata skoro udvostručiti, sa 42 milijarde evra (82 milijarde KM) sljedeće godine na 81 milijardu evra (158 milijardi KM) u 2030. godini.

BDI, glavni industrijski lobi u Njemačkoj, nazvao je ovo zaduživanje alarmantnim, napomenuvši da troškovi kamata nastavljaju vrtoglavo da rastu, piše „Fajnenšel tajms“.