Hirošima obilježava 81 godinu od atomske bombe: “Svijet ne smije ponoviti ovu tragediju”

06.08.2026. | 08:52 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Hirošima danas obilježava 81. godinu od američkog bombardovanja, a iz ovog japanskog grada upućen je poziv na nepohodnost potpunog ukidanja nuklearnog oružja u svijetu, ali i upozorenje da rastuće međunarodne tenzije povećavaju rizik od nove nuklearne katastrofe.

Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui poručio je da prihvatanje sile kao sredstva za ostvarivanje političkih ciljeva može da dovede do novog ciklusa nasilja i tragedije, poput Hirošime ili Nagasakija.

Macui je pozvao političke lidere da prepoznaju razorne posljedice svake upotrebe nuklearnog oružja i da pokažu liderstvo s ciljem nuklearnog razoružanja kroz međunarodnu saradnju.

U Japanu je održana komemoracija i minut ćutanja u 8.15 časova, tačno u vrijeme kada je 6. avgusta 1945. godine američki bombarder “Enola Gej” bacio atomsku bombu na Hirošimu.

Agencija TASS javila je da je Macui kritikovao Rusiju i njene akcije u Ukrajini tokom komemoracije, ali nije pomenuo SAD kao zemlju koja je bacila bombu na grad.

Japanski premijer Sanae Takaiči takođe nije pomenula SAD u svom obraćanju. Ona je obećala da će Japan nastaviti da čini sve što je moguće da stvori svijet bez nuklearnog oružja.

– Ne smijemo prestati da se krećemo ovim putem – naglasila je ona i pozvala na nuklearno razoružanje. Ona je izrazila nadu da svijet nikada neće vidjeti treći grad koji je pretrpio atomsko bombardovanje.

Japanski zvaničnici uglavnom ne ističu u javnim govorima da su SAD izvršile napade na gradove Hirošimu i Nagasaki, navodi TASS.

Američke snage izvele su napade atomskim oružjem sa zvanično navedenim ciljem ubrzavanja predaje Japana. To ostaju jedini slučajevi upotrebe nuklearnog oružja u ratovanju u ljudskoj istoriji. Prema različitim procjenama, bomba bačena na Hirošimu 6. avgusta 1945. godine ubila je između 70.000 i 100.000 ljudi na sam dan eksplozije.

Do kraja 1945. godine, broj žrtava porastao je na 140.000, jer su ljudi umirali u bolnicama od zadobijenih povreda i izloženosti zračenju. Ukupan broj žrtava bombardovanja sada prelazi 350.000.

SAD i dalje ne priznaju moralnu odgovornost za atomska bombardovanja, pravdajući svoje postupke kao “vojnu nužnost”.