Gori Sibir! Požar u najhladnijem naseljenom mjestu na svijetu šalje ozbiljnu poruku

Toplotni talas u jednoj od najhladnijih regija svijeta izazvao je šumske požare i zaprijetio sibirskom gradu Jakutsku apokalipsom u obliku gustog otrovnog dima, izvijestile su službe za praćenje atmosfere.

Smatra se da će visok nivo čestica, a možda i hemikalija, uključujući ozon, benzen i vodonik cijanid, ovo učiniti jednim od najgorih globalnih zagađenja vazduha u istoriji. Lokalne vlasti upozorile su 320.000 stanovnika da ostanu u zatvorenom kako bi izbjegli zagušujući dim iz požara koji bi mogli oboriti prošlogodišnji rekord, piše The Guardian, prenosi Index.hr.

Satelitska analiza pokazuje da su posljednjih dana nivoi PM2.5, odnosno malih čestica koje mogu ući u krvotok i oštetiti ljudske organe, porasle iznad 1000 mikrograma po kubnom metru, što je 40 puta više od preporučenih bezbjednosnih nivoa Svjetske zdravstvene organizacije.

U utorak su monitori kvaliteta vazduha u Jakutsku izmjerili nivo PM2.5 od 395 mikrograma.

Dim putuje daleko

Ovo spada u ekstremnu kategoriju “vazdušne apokalipse”, koja po definiciji nosi “neposredne i teške učinke za svakoga”.

Na ruskim društvenim mrežama mogu se pronaći fotografije očitanja, koja su više od 17 puta lošija od prosjeka čak i u najzagađenijim gradovima Indije i Kine. CNN piše da su velika područje prekrivena izmaglicom, a šumski požari se probijaju kroz šume, koje su suve nakon sedmica vrućina. Požari su veliki, a vjetrovi jaki – dim putuje čak do Aljaske.

Naučnici smatraju da je ljudski faktor u klimatskim promjenama važan uzrok ovih događaja. Jakutsk, glavni grad ruske sjeveroistočne federalne republike Sahe, poznate i kao Jakutija, najhladniji je zimski grad na planetu, ali zbog globalnog zagrijavanja ljetne temperature ovdje rastu najmanje 2.5 puta brže od svjetskog prosjeka. Prošle godine, tokom neobično dugotrajnih vrućina u širem sibirskom području, temperature su bile najmanje pet stepeni Celzijusa iznad prosjeka od januara do juna, što je dovelo do topljenja vječnog leda, urušavanja zgrada i stvaranja neobično ranog i intenzivnog početka sezone šumskih požara.

Naučnici kažu da se ovo događa zbog izduvnih gasova, industrijskih emisija, krčenja šuma i drugih ljudskih aktivnosti, ističe Guardian.

Požar u najhladnijem naseljenom mjestu na svijetu

Trend obaranja rekorda nastavio se ovog proljeća, ranije nego obično i nešto južnije nego prošle godine, u blizini naseljenijih područja, poput Jakutska. Velik dio okoline grada s oko 300.000 stanovnika čini gusta četinarska šuma (tajga), koja se lakše zapali kad je vruća i suva. Siberian Times izvijestio je početkom maja o prvom požaru u okolini Ojmjakona na sjeveroistoku Jakutije, koji je poznat kao najhladnije naseljeno mjesto na svijetu zbog rekordno niskih temperatura.

Više od 2.000 vatrogasaca raspoređeno u regiji

Kako su se požari širili, više od 2000 vatrogasaca iz Jakutije i pojačanja iz drugih područja bilo je raspoređeno po cijeloj regiji. Vojni avioni korišteni su za natapanje šuma vodom i sijanje oblaka srebrenim jodidom i tekućim azotom kako bi se izazvale kiše. Neke očajne zajednice navodno su čak angažovale djecu u borbi protiv požara. Sve u svemu, radi se o najvećoj operaciji gašenja požara u ovoj regiji od raspada Sovjetskog Saveza. Uprkos svim naporima, desetine požara bjesne izvan kontrole.




Zastrašujući videozapis iz regije prikazuje gusti crni dim i crveni plamen uz autocestu Kolima, koja je u sovjetsko doba bila poznata kao “Put kostiju” zbog stotina hiljada logoraša koji su umrli tokom izgradnje. Ova magistralna cesta od tada je zatvorena. Turisti na brodu na rijeci Leni objavili su snimke sa mobilnog telefona svog krstarenja pored zapaljenih brežuljaka.

Prošle sedmice ministarstvo za vanredne situacije republike Sahe reklo je da više od 250 požara gori na 5720 kvadratnih kilometara, površini otprilike dvostruko većoj od Luksemburga. Satelitske slike američke svemirske agencije NASA pokazale su velike oblake dima koji se dižu u atmosferu. Na temelju satelitskih promatranja Služba za praćenje atmosfere Copernicus Europske unije izvijestila je da su šumski požari u Sahi od 1. juna oslobodili 65 megatona ugljenika, što je znatno iznad prosjeka za razdoblje 2003. – 2020. Ovo je već drugi najveći ukupan rezultat ikad i mogao bi srušiti prošlogodišnji rekord ako se trenutni trend nastavi do uobičajenog završetka požarne sezone krajem avgusta.

Dim šumskih požara sadrži više toksina nego najzagađenija urbana središta. Mark Parington, viši naučnik iz Copernicusa, rekao je da analiza atmosferskih aerosola iz požara u Sahi sugeriše površinske nivoe PM2.5 iznad 1000 mikrograma po kubnom metru vazduha, uz ostale potencijalne sastojke kao što su ozon, amonijak, benzen, hidrogen cijanid i organski aerosoli.

Poređenja radi, godišnji prosjek u gradovima poznatima po smogu, poput Pekinga, Hotana, Nju Delhija i Gaziabada, iznosi između 100 i 110. Parrington je rekao da klimatske promjene pomažu u stvaranju uslova za više požara u sjevernim borealnim šumama u Sibiru, Kanadi i sjevernoj Evropi, koje se sve zagrijavaju brže od globalnog prosjeka. To je u skladu sa širim globalnim trendom požara koji se premještaju s travnjaka u šume bogate gorivom, koje emituju više ugljenika.

Aleksej Jarošenko, voditelj šumarskog odjela u Greenpeaceu u Rusiji, kaže da su loše upravljanje šumama, slaba zakonodavna regulativa i proračunski rezovi povećali rizik od požara.

“Godinama je propaganda uvjeravala ljude da misle kako je klimatska kriza fikcija, a ako i nije fikcija, da će Rusiji samo koristiti, jer će postati toplija i ugodnija. Sada se situacija počinje mijenjati. Ljudi pomalo počinju shvaćati da se klima stvarno mijenja, a posljedice su doista katastrofalne. Ali većina društva i većina političara još su uvijek daleko od razumijevanja stvarnih razmjera problema”, zaključio je Jarošenko za Guardian.

 

Ostavite komentar: