Godzila El Ninjo na pomolu? Planetu čeka novo ekstremno zagrijavanje

26.04.2026. | 18:09

Prošla godina bila je treća najtoplija od početka mjerenja temperature vazduha, uprkos klimatskom fenomenu La Ninja, koji obično ima efekat hlađenja.

Prema podacima Copernicus Climate Change Service, 2025. bila je samo neznatno (za 0,01 stepen) hladnija od 2023. i za 0,13 stepeni hladnija od 2024, koja je bila najtoplija godina u istoriji mjerenja.

Međutim, 2026. bi mogla da obori taj rekord.

Klimatski modeli ukazuju na mogući razvoj veoma snažnog El Ninja – potencijalno najjačeg do sada.

bog toga se sve češće koristi izraz „super El Ninjo” ili čak „Godzila El Ninjo”. Ovaj fenomen mogao bi donijeti suše u nekim dijelovima svijeta, poplave u drugim, ali i novu najtopliju godinu u istoriji.

– Trenutne prognoze pokazuju da će se tropski Pacifik zagrijavati brže nego ikada u ovom vijeku. Dešava se nešto neobično – rekao je za „New Scientist” Adam Skajf iz britanske meteorološke službe Met Office.

Šta je El Ninjo?

Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu. El Ninjo predstavlja toplu fazu ENSO sistema (El Ninjo – Južna oscilacija) i najjače utiče na vrijeme krajem godine, kada dostiže vrhunac. Povezan je sa zagrijavanjem površinskih temperatura centralnog i istočnog Pacifika.

Suprotna faza je La Ninja, kada dolazi do hlađenja okeana u tom području. Tokom La Ninje globalne temperature opadaju za oko 0,2 stepena, ali posljednji ciklusi nisu donijeli značajno zahlađenje.

Fenomen su prije više vijekova uočili peruanski ribari, koji su primijetili da se tople vode Tihog okeana pojačavaju oko decembra. Nazvali su ga „El Ninjo de Navidad”, odnosno „Mali Isus”. Još 1525. godine španski konkvistador Francisko Pizaro zabilježio je neobične kiše u pustinjama Perua – prvi zapis o posljedicama ovog fenomena.

Šta je „super El Ninjo”?

Naučnici smatraju da El Ninjo utiče na klimu Zemlje stotinama miliona godina. Obično traje od 9 do 12 mjeseci i povećava globalne temperature za oko 0,2 stepena.

Donosi više oluja i padavina na jug Sjeverne i Južne Amerike, Rog Afrike i Kinu, povećavajući rizik od poplava. Istovremeno izaziva sušu, toplotne talase i požare u Australiji, jugoistočnoj Aziji, Africi i Amazoniji.

El Ninjo počinje kada temperatura mora u centralnom Pacifiku poraste za najmanje 0,5 stepeni iznad prosjeka. Ako dostigne više od 2 stepena, govori se o vrlo jakom ili „super El Ninju”.

Takvi događaji su rijetki. Posljednji se dogodio 2015/2016. i bio je povezan sa rekordnim uraganima, nestašicom vode i globalnim temperaturnim rekordima.

Koliko može biti razoran?

Tokom super El Ninja 1982/83. temperature mora u istočnom Pacifiku bile su i do 12,8 stepeni iznad normale. Posljedice su bile dramatične: teške suše u Australiji tajfuni na Tahitiju poplave u Čileu snažne oluje na zapadnoj obali SAD drastičan pad ulova ribe.

U tom periodu stradalo je više od 2.000 ljudi, oko 610.000 ostalo je bez domova, a šteta je procijenjena na više od 13 milijardi dolara.

El Ninjo 1997/98. donio je suše u Indoneziji i Maleziji, poplave u Peruu i Kini, kao i rekordne temperature u SAD.

Šta kažu evropske prognoze?

Prema prognozama ECMWF, postoji velika vjerovatnoća razvoja umjerenog do jakog El Ninja već početkom ljeta.

Klimatološkinja Sara Ivasić iz hrvatskog DHMZ upozorava da su prognoze između marta i maja manje pouzdane zbog prirodne varijabilnosti.

– Jasniju sliku, posebno o jačini fenomena, imaćemo krajem proljeća – kaže Ivasić.

Dodaje da El Ninjo dodatno zagrijava planetu pomjeranjem zona konvekcije i utiče na globalni energetski balans.

– Njegov efekat se nadovezuje na već postojeći trend globalnog zagrijavanja i može dovesti do novih temperaturnih rekorda. Upravo je El Ninjo 2023/2024 doprinio da 2024. bude najtoplija godina u istoriji i prva koja je prešla prag od 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period – navodi ona.

Kakav će biti uticaj na Evropu?

Za razliku od Amerike i Azije, uticaj El Ninja na Evropu je indirektan.

Dosadašnja istraživanja pokazuju: sjever Evrope može očekivati hladnije i suvlje vrijeme krajem zime Mediteran (uključujući Balkan) toplije i kišovitije uslove.

– Ipak, El Ninjo je samo jedan od faktora. Konačan ishod zavisi od interakcije sa drugim klimatskim procesima – zaključuje Ivasić, piše Jutarnji list.