Evropa se bori sa poplavama: Raste broj poginulih, spasioce čekaju na krovovima VIDEO

15.07.2021. | 21:47

U njemačkim saveznim pokrajinama Porajnje Falačka i Sjeverna Rajna-Vestfalija situacija, nakon obilnih kiša koje su prošle noći uzrokovale izlijevanje mnogih rijeka, još uvijek nije pod nadzorom.

Poginulo je najmanje 58 osoba, a za desetinama se još traga, javlja Bild.

“Ima mrtvih ljudi, ima nestalih, mnogi su u opasnosti. Nismo nikad dosad vidjeli ovakvu katastrofu”, rekla je premijerka savezne pokrajine Porajnje-Falačka Malu Drejer.

Još se ne zna koliko ljudi čeka spasioce na krovovima kuća.

Brojni ljudi morali su napustiti svoje kuće, a u Leverkuzenu je evakuisana bolnica u kojoj je bilo 468 pacijenata nakon što je nestalo struje za više od 200.000 korisnika na tom području.

Voda je u opštini Suld odnijela više od šest kuća, piše Bild.

 

Odsječeni od svijeta

U mnogim su mjestima stanovnici odsječeni od ostatka svijeta.

U susjednoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija tokom intervencije i pokušaja spašavanja građana od vodenih masa poginula su dva policajca.

Premijer te savezne pokrajine i kandidat Demohrišćanske unije CDU/CSU za kancelara Armin Lašet uputio se prema gradu Hagen, koji je među najteže pogođenim mjestima u toj saveznoj pokrajini.

U gradu Hagenu, kroz koji protiču četiri rijeke, mnogi su dijelovi grada odsječeni od ostatka svijeta. U ovom gradu na rubu Rurske oblasti su u pomoć oklopnim vozilima pristigli i pripadnici Bundesvera. Ministar odbrane Anegret Kramp-Karenbauer govori o preko 3.000 pripadnika.

Obližni istorijski gradić Altena je i dalje odsječen od svijeta.

Željeznički promet na čitavom zapadu zemlje je kolabirao, a vlasti apeluju na građane da ne putuju bez izričite potrebe.

Željeznički saobraćaj je prekinut i prema susjednoj Belgiji i Holandiji, gdje su pojedina područja takođe pogođena poplavama.

Katastrofalne poplavama pogodile su i Belgiju u kojoj je u protekla dva dana šest osoba izgubilo život, a u Liježu gradske vlasti pozivaju stanovnike da napuste centar grada. Kiša koja gotovo neprestano pada posljednja dva dana dovela je do izlijevanja rijeka, posebno rijeke Meze.

U četvrtak su spasilačke službe pronašle četiri žrtve poplava u okolici grada Verviera na istoku Belgije, a još dvije osobe su pronađene u dva druga mjesta, javljaju belgijski mediji.

Najteže je pogođena frankofona regija Valonija, na jugu i istoku Belgije te dijelovi Flandrije.

U Liježu, koji leži na rijeci Mezi, očekuje se dalji rast vodostaja do metar i pol. Gradske vlasti pozivaju sve koji su tamo poslom ili iz drugih razloga da napuste grad, a stanovnicima da se popnu na više spratove. Policija je nešto iza 15 sati pozvala stanovnike da napuste i centar Liježa.

Prema belgijskim medijima, toliki vodostaj rijeke Meze nije zabilježen od 1926. godine.

Situacija je kritična u cijeloj Valoniji, naročito u gradovima koji leže na rijeci Mezi i njenim pritokama.

S poplavama se bori i najjužnija holandija pokrajina Limburg. Za taj je dio zemlje objavljen crveni alarm jer meteorolozi predviđaju da će pasti veća količina padavina, piše Dutch News. U gradu Valkenburgu, nedaleko od Mastrichta, 433 kuće su ostale bez struje, a štićenici doma za starije i nemoćne su evakuisani. Na teren je izašla i vojska kako bi se pokušala umanjiti šteta koja prijeti od poplava.

EU nudi pomoć

Evropska unija je Njemačkoj i zemljama Beneluksa ponudila pomoć pogođenim područjima.

“EU je spremna pomoći”, poručila je preko Twittera predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen.

Vlada savezne pokrajine Porajnje-Falačka je održala izvanrednu sjednicu na kojoj su dogovoreni daljnji koraci u borbi protiv vodene stihije, prenose Nezavisne novine.

Meteorološke službe za ostatak dana najavljuju daljnje padaline, ali u manjim količinama nego do sada.

U gotovo svim dijelovima zapadne Njemačke su posljednjih dana zabilježene rekordne količine padavina.

Njemački Crveni krst, koji učestvuje u akcijama spašavanja na pogođenim područjima, saopštio je kako se Njemačka mora bolje pripremiti za katastrofe ovakve vrste koje bi u budućnosti mogle postati učestalije.