Evropa pred izazovom, traže pregovarača: Samo jedan čovjek može da se suprotstavi Putinu

25.10.2026. | 10:14 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Među evropskim vladama sve više sazrijeva svijest da će uskoro morati da imenuju pregovarača koji će se suprotstaviti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u direktnim razgovorima o mirovnom sporazumu za Ukrajinu.

Glavni problem je, međutim, izbor ličnosti kojoj bi se povjerio tako rizičan i nezahvalan zadatak.

Ovo pitanje postalo je goruće nakon što je specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof otputovao u Rusiju kako bi Putinu predložio trilateralni samit sa američkim liderom Donaldom Trampom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, s ciljem postizanja prekida vatre u Ukrajini.

– Putin ne doživljava Evropsku uniju kao autoritet. Ne želi da razgovara sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, ne razgovara sa visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kajom Kalas, a prestao je da komunicira i sa ostalim evropskim liderima, uključujući francuskog predsjednika Emanuela Makrona – izjavio je češki predsjednik Petr Pavel za medijsku mrežu „Aksel Špringer“.

Prema njegovim riječima, EU mora da „pronađe osobu ili grupu ljudi koji bi govorili u ime Evrope – ne nužno predstavnike institucija EU ili NATO-a, već lidere kojima bi ostali dali jasan mandat za pregovore“.

Posljednjih dana Tramp je unio nemir među zvaničnike u Kijevu i evropskim prijestonicama vodeći razgovore sa Putinom preko njihovih glava i pokazujući sve otvoreniju spremnost da stane na stranu Rusije u ratu koji traje već skoro pet godina.

Nužno zlo

To je u Briselu ponovo otvorilo raspravu o tome da Evropa pod hitno mora da uspostavi sopstveni, direktni kanal komunikacije sa Kremljom, kako bi zaštitila regionalne interese i pomogla Ukrajini da se odupre sporazumu na sopstvenu štetu, piše briselski „Politiko“.

– Koliko god nam to teško padalo, smatram da bi posjedovanje bilo kakvog kanala komunikacije sa Putinom bilo korisno. Nisam optimista da bi to donijelo mnogo u kratkom roku, ali imati otvorenu liniju koja se može iskoristiti kada se ukaže prilika uopšte nije loša stvar – ocijenio je Dejvid Lidington iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI) u Londonu.

Među diplomatama, međutim, nema saglasnosti oko toga ko bi najbolje predstavljao Evropu. Ursula fon der Lajen već je direktno pregovarala sa Trampom o trgovini, dok je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta ranije otvarao liniju komunikacije sa Kremljom preko svog kabineta. Kaja Kalas je takođe u igri, mada su njene šanse male zbog animoziteta prema Kremlju.

Ipak, briselska administracija moraće da prihvati činjenicu da dogovori sa Putinom i Trampom neće pratiti standardne protokole EU, upozorava diplomata jedne od članica Unije koji je želio da ostane anoniman.

– Ne možemo tamo da se pojavimo sa dvoje ili troje ljudi koji svi tvrde da govore u ime EU. Izbor mora da se zasniva na tome ko zaista donosi opipljivu vrijednost za pregovarački sto, a ne na borbi sujeta i ličnih ambicija – rekao je on.

Da li je finski predsjednik dobitna karta

Ime koje privlači sve više pažnje van briselskog aparata jeste finski predsjednik Aleksander Stub. Njemu u prilog idu dva ključna aduta:

– ima ubjedljivo najbolje odnose sa Trampom među svim liderima EU

– Finska posjeduje decenijsko iskustvo u odnosima sa Moskvom, sa kojom dijeli granicu dugu 1.300 kilometara i ratnu istoriju

– Finci bolje od bilo koga drugog znaju šta je potrebno da bi se zemlja osjećala bezbjedno u ovakvim okolnostima – naveo je pomenuti diplomata.

Drugi evropski diplomata napominje da je Stub za sada „jedini lider koji je istupio i pokazao političko vođstvo na najvišem nivou“, te da bi mogao da preuzme ulogu evropskog pregovarača na budućem mirovnom samitu. Stub je već boravio u Norveškoj sa Zelenskim i Vitkofom na pripremnim razgovorima uoči odlaska američkog izaslanika na sastanak sa Putinom.

Na sastanku u Oslu prisustvovao je i najviši savjetnik Ursule fon der Lajen, Bjern Sajbert, koji učestvuje u pregovorima.

Pojedine evropske diplomate ipak insistiraju da za pregovaračkim stolom moraju da sjede predstavnici same Unije, a ne samo uži krug moćnih zemalja poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije. To bi značilo da Sajbert i Pedro Lurtije, glavni savjetnik Antonija Košte, moraju da imaju stalno mjesto na pripremnim sastancima kako bi članice EU bile blagovremeno obaviještene.

Koština pozicija

Prema riječima četvrtog diplomate, lideri EU su tokom samita u Briselu pitali Koštu da li je kucnuo čas da pozove Putina.

– Košta je rekao da sada neće razgovarati sa njim. Ipak, Košta bi morao da pokrene razgovor ukoliko želimo da imamo bilo kakvu ulogu u pregovorima. Ćutanjem samo idemo naruku našim protivnicima – dodao je.

Isti izvor ocjenjuje da bi Košta bio znatno prihvatljiviji sagovornik od Fon der Lajen ili Kalas, koje u Moskvi vide kao previše jednostrano privržene Kijevu. Kalas se, povrh toga, otvoreno sukobljavala sa Trampom.

– Košta u cijeloj priči djeluje kao daleko umjereniji i nepristrasniji posrednik – zaključuje diplomata.

Iz Evropske komisije poručuju da je Brisel već uključen u proces kroz učešće Sajberta na razgovorima u Oslu.

– Cilj u Oslu bio je ispitivanje terena za trilateralne ili multilateralne pregovore na kojima bi Ukrajina i Rusija sjele za isti sto – izjavila je portparolka Evropske komisije Paula Pinjo, dodajući da su glavne teme teritorije, bezbjednosne garancije i poslijeratni oporavak Ukrajine.

Vitkof bi uskoro trebalo da prenese Kijevu i Evropi utiske iz Moskve, piše „Politiko“.

– Najvažnije je da sjedimo za stolom, da branimo naše stavove i da učestvujemo u ostvarivanju zajedničkog cilja – okončanju ovog strašnog rata – dodala je ona, piše Blic.