EU sprema veliki zaokret: Migrantski centri bi mogli niknuti i na Zapadnom Balkanu

15.05.2026. | 09:13

EU i druge evropske zemlje suočene s internim političkim pritiskom planiraju u prijateljskim zemljama uspostaviti centre za povratke migranata kojima je odbijen zahtjev za azil, a među zemljama koje se razmatraju su i na zapadnom Balkanu.

Zemlje koje EU razmatra za migrantske centre

Ruanda
Gana
Senegal
Tunis
Libija
Mauritanija
Egipat
Uganda
Uzbekistan
Jermenija
Crna Gora
Etiopija

Konferencija Savjeta Evrope

Kako piše britanski “Guardian”, ova tema biće na dnevnom redu konferencije Savjeta Evrope u Moldaviji danas, 15. maja.

Alen Berse, generalni sekretar ove evropske organizacije za ljudska prava, rekao je da će se razgovori o uklanjanju ljudi koji su u Evropu stigli neregularnim rutama voditi na multilateralnom nivou tokom konferencije.

Očekuje se i da ministri usvoje političku deklaraciju koja će naglasiti pravo država da kontrolišu svoje granice, nakon tvrdnji da su zakoni o ljudskim pravima otežali protjerivanje stranih kriminalaca i nepoželjnih tražilaca azila.

Govoreći uoči konferencije, Berse je rekao da će o ovom pitanju, koje je do sada uglavnom bilo razmatrano na nacionalnom nivou, prvi put biti raspravljeno na multilateralnom nivou, ali je podvukao da je od suštinske važnosti da ti ljudi i dalje uživaju punu zaštitu Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Nema zvaničnih imena

Iako još nisu zvanično spomenuta imena zemalja u kojima bi se izgradili ovi migrantski centri, “Guardian” tvrdi da je u razmatranju 12 država, i to Ruanda, Gana, Senegal, Tunis, Libija, Mauritanija, Egipat, Uganda, Uzbekistan, Jermenija, Crna Gora i Etiopija.

Tenzije oko Evropske konvencije o ljudskim pravima pojačane su prošle godine nakon što je grupa od devet evropskih država, uključujući Italiju i Dansku, objavila otvoreno pismo tražeći veći nacionalni nadzor nad migracionim politikama.

“Guardian” tvrdi da se očekuje da će politička deklaracija usvojena ove sedmice ograničiti načine na koje tražioci azila mogu koristiti članove 3 i 8 Konvencije – pravo na život bez torture i pravo na porodični život – kako bi se suprotstavili pokušajima deportacije.

Evropske zemlje suočavaju se s pritiskom krajnje desnice

Evropske zemlje suočavaju se s pritiskom krajnje desnice nezabilježenim još od kraja hladnog rata, što umjerene evropske vlade tjera da preduzmu radikalnije mjere kako bi suzbili ilegalne migracije.

EU bi mogla iskoristiti svoj uticaj u svim ovim zemljama, pa i u regionu zapadnog Balkana, da uspostavi saradnju u rješavanju ovih problema, koja bi nastavila na temeljima dosadašnjih mjera, poput potpisivanja sporazuma s Evropskom graničnom službom Frontex o zajedničkim kontrolama graničnih prelaza, mješovitim patrolama u pograničnom području između zemalja EU i zemalja van EU, Sistemu ulaska i izlaska (EES) koji se primjenjuje za evidentiranje prelazaka granica i drugim mjerama.

Međutim, pritisak protiv ilegalnih migracija je nešto sa čim se suočavaju i zemlje na zapadnom Balkanu, što je osjetljivo političko pitanje.

Moguće je da je Crna Gora prva zemlja iz našeg regiona koja se razmatra kao jedan od centara zbog činjenice da je blizu formalnog članstva u EU, pa se možda vjeruje da bi građani lakše prihvatili ovakve centre ako će to pomoći njihovim evropskim aspiracijama.