Do 50.000 sjevernokorejskih vojnika za Rusiju: Novi kontingent mogao bi promijeniti stanje na frontu

18.08.2026. | 11:22 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Sjeverna Koreja priprema značajno povećanje broja svojih vojnika koji bi trebalo da pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u Rusiju bi moglo biti raspoređeno između 30.000 i 50.000 sjevernokorejskih vojnika.

Zelenski je krajem jula rekao da Rusija namjerava da dovede još 30.000 vojnika iz Sjeverne Koreje, dok je početkom avgusta naveo da je, prema informacijama kojima raspolaže Kijev, donesena odluka o raspoređivanju između 30.000 i 50.000 sjevernokorejskih vojnika na teritoriji Rusije. Nije, međutim, pojasnio na osnovu kojih informacija je iznio novu procjenu.

Nije jasno da li se u navedenu brojku ubrajaju i sjevernokorejski vojnici koji se već nalaze u Rusiji i učestvuju u sukobu.

Zelenski je upozorio da Pjongjang kroz učešće u ratu stiče dragocjeno iskustvo u savremenom ratovanju, uključujući iskustva sa bojišta i pristup ruskoj vojnoj tehnologiji.

Istovremeno je pozvao Južnu Koreju da pojača saradnju sa Ukrajinom, posebno u oblasti protivvazdušne odbrane i bespilotnih letjelica.

Teški gubici sjevernokorejskih vojnika

Rusija i Sjeverna Koreja potpisale su sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu u junu 2024. godine, a nekoliko mjeseci kasnije Pjongjang je počeo da šalje vojnike u Rusiju.

Prema dostupnim procjenama, oko 14.000 sjevernokorejskih vojnika već je bilo raspoređeno u Rusiji, uglavnom u Kurskoj oblasti, gdje su učestvovali u borbama.

Pjongjang je, prema navodima južnokorejskih i ukrajinskih izvora, Rusiji slao i velike količine artiljerijske municije i balističkih raketa.

Južnokorejske obavještajne službe procjenjuju da je oko 6.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama.

Ukrajinski izvori navode da bi novi kontingent mogao biti raspoređen u Rusiji do kraja novembra, a da bi sjevernokorejski vojnici mogli biti angažovani u Kurskoj, Brjanskoj i Belgorodskoj oblasti.

Time bi dio ruskih vojnika mogao biti oslobođen za angažovanje na ratištu u Ukrajini.

Vojna saradnja Moskve i Pjongjanga sve jača

Južnokorejski poslanik Ju Jong-von rekao je za DW da vojna saradnja Rusije i Sjeverne Koreje postaje sve intenzivnija.

Ju, bivši vojni novinar koji je posjetio Ukrajinu 2025. godine, a zatim ponovo u februaru ove godine, rekao je da je tokom posljednje posjete čuo informacije o mogućem povećanju broja sjevernokorejskih vojnika.

„Zabrinut sam jer se čini da ovo postaje stvarnost“, rekao je Ju za DW.

On je istakao da bi 30.000 do 50.000 vojnika predstavljalo znatno veći broj od približno 20.000 vojnika i pripadnika pratećeg osoblja koji su bili dio ranijeg raspoređivanja.

Prema njegovim riječima, nastavak širenja vojne saradnje Pjongjanga i Moskve zahtijeva veću pažnju južnokorejske vlade i vojske.

Han Ki-bum, bivši zamjenik direktora Nacionalne obavještajne službe Južne Koreje, takođe je pozvao na oprez.

„Ukrajina je prvobitno govorila o dodatnih 30.000 pripadnika, a zatim je procjenu povećala na 50.000, ali nije objavila detaljne dokaze o planiranom raspoređivanju“, rekao je Han za DW.

Han smatra da Sjeverna Koreja ima dovoljno ljudstva za takvo raspoređivanje bez ozbiljnog slabljenja sopstvene odbrane.

„Iako je rat uglavnom u zastoju, zemlja koja vodi dugotrajan rat uvijek će smatrati da joj nedostaje ljudstva. Sjevernokorejska pješadija stoga bi mogla da čuva ruske oblasti u pozadini, što bi omogućilo da se veći broj ruskih vojnika pošalje na ratište u Ukrajini“, rekao je Han.

Rusija hvali sjevernokorejske borce

Han je naveo da i Sjeverna Koreja ima koristi od ovakve saradnje.

Njeni vojnici stiču iskustvo u ratovanju 21. vijeka i imaju priliku da testiraju oružje u stvarnim borbenim uslovima.

„Dublja saradnja mogla bi povećati pristup Sjeverne Koreje ruskom znanju i tehnologiji u oblasti projektila, mornarice i protivvazdušne odbrane“, rekao je Han.

On procjenjuje da je od oko 6.000 sjevernokorejskih žrtava vjerovatno poginulo oko 2.000 vojnika.

„Vjeruje se da se između 1.000 i 2.000 boraca i inženjera vratilo kući. Tamo su veterani i porodice poginulih navodno stambeno zbrinuti i dobili druge povlastice“, rekao je Han.

„Sjevernokorejske snage pretrpjele su velike gubitke na početku, ali su postale efikasnije kako su se navikavale na borbe i prilagođavale ratištu. Njihov agresivan način borbe možda objašnjava zašto su Vladimir Putin i drugi ruski zvaničnici hvalili njihovu hrabrost“, dodao je Han.

U Rusiju odlaze i žene

Ahn Čan-il, direktor Svjetskog instituta za proučavanje Sjeverne Koreje i bivši sjevernokorejski vojnik, smatra da je raspoređivanje 50.000 vojnika vojno izvodljivo i da je Pjongjang spreman da Rusiji pošalje i pripadnike elitnih specijalnih jedinica.

Ahn, koji je pobjegao iz Sjeverne Koreje 1979. godine, rekao je da su sjevernokorejske specijalne jedinice posebno obučene za izviđanje, iznenadne napade i zasjede, kao i da su svoje sposobnosti pokazale na ratištu u Kursku.

Prema njegovim riječima, kontingent od 30.000 vojnika vjerovatno ne bi činile samo specijalne jedinice, već i pješadija, inženjerija, građevinski radnici i žene koje bi mogle biti angažovane kao medicinsko osoblje.

„Nedavno je zabilježeno da sjevernokorejske žene odlaze u Rusiju, ali još uvijek nije jasno da li ih šalju na poslove obnove ili kao medicinsko osoblje“, rekao je Ahn.

On smatra da bi preživjeli vojnici mogli da donesu vrijedna borbena iskustva nazad u Sjevernu Koreju.

„Neki bi mogli postati mlađi oficiri ili instruktori i tako prenijeti iskustva o ratovanju dronovima, izviđanju i drugim aspektima sukoba širom vojske“, rekao je.

Osim toga, mladi vojnici bili bi izloženi životu izvan jednog od najzatvorenijih društava na svijetu.

Ipak, veliki broj žrtava mogao bi predstavljati problem za vlasti u Pjongjangu, jer bi bilo teže rat predstaviti kao uspjeh.

„Ograničen broj poginulih može se predstaviti kao herojski čin. Ali desetine hiljada poginulih i ranjenih mogle bi stvoriti ožalošćene porodice i ratne invalide, što bi iskustvo Sjeverne Koreje na ratištu moglo pretvoriti u unutrašnjopolitički teret“, zaključuje Ahn.