Da li je na pomolu veliki preokret u Evropi? Sve više lidera EU želi direktne razgovore sa Rusijom

08.02.2026. | 20:41

Sve veći broj zemalja EU poziva na direktne razgovore sa Rusijom, uprkos pojačanim ruskim napadima na ukrajinske civile i hibridnom ratu protiv Evrope.

Visoki zvaničnici Estonije, Letonije i Luksemburga pridružili su se ranijim pozivima Austrije, Češke, Francuske i Italije, poručivši da bi EU trebalo da ima ulogu uz SAD u mirovnim pregovorima o Ukrajini – što bi faktički okončalo diplomatsku izolaciju ruskog predsjednika Vladimira Putina od strane Zapada, piše EUObserver.

EU bi trebalo da imenuje specijalnog izaslanika za Rusiju, rekli su u srijedu (4. februara) u odvojenim intervjuima za Euronews predsjednik Estonije, premijerka Letonije i ministar spoljnih poslova Luksemburga.

„Evropska unija treba da bude uključena i u ove razgovore“, rekao je estonski predsjednik Alar Karis, govoreći o mirovnim pregovorima koje posreduju SAD u Abu Dabiju, a koji su počeli istog dana.

„Prije nekoliko godina bili smo u poziciji da ne razgovaramo sa agresorima, a sada smo zabrinuti jer nismo za pregovaračkim stolom“, dodao je.

Letonska premijerka Evika Siliņa izjavila je: „Mislim da je potrebno baviti se diplomatijom. Uvijek morate da razgovarate, ali istovremeno moramo… i dalje da zadržimo sankcije Rusiji.“

„Moramo biti za pregovaračkim stolom, jer su i sami Ukrajinci počeli da pregovaraju. Zašto onda Evropljani ne bi pregovarali?“, dodala je ona.

Ministar spoljnih poslova Luksemburga, Gzavije Betel, rekao je: „Moramo da razgovaramo sa njima (Rusima) ako želimo rješenje… mi smo odsutni.“

Betel je kao moguće izaslanike EU predložio sebe, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen ili predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koštu.

Siliņa je predložila francuskog predsjednika Emanuela Makrona, njemačkog kancelara Fridriha Merca ili poljskog premijera Donalda Tuska.

Pariz pruža ruku

Makron je sa svoje strane u utorak rekao da su njegovi zvaničnici već stupili u kontakt sa Kremljom „na tehničkom nivou“ kako bi se organizovao potencijalni sastanak.

Makron se posljednji put sastao sa Putinom u Moskvi 8. februara 2022. godine, ali to nije spriječilo Rusiju da 16 dana kasnije u potpunosti napadne Ukrajinu.

Posljednji formalni telefonski razgovor održali su 1. jula 2025.

Tadašnji austrijski kancelar Karl Nehamer otputovao je u Moskvu u aprilu 2025. takođe bez ikakvog rezultata, ali su proruski lideri Mađarske i Slovačke jedini koji su redovno posjećivali Moskvu od njenog prekida sa Zapadom — što je izazvalo osude drugih država EU.

Američki predsjednik Donald Tramp sastao se sa Putinom i na Aljasci 15. avgusta 2025, ali ni to nije zaustavilo rusku agresiju.

A uoči razgovora u Abu Dabiju, Putin je pokrenuo jedan od najvećih vazdušnih napada na civilnu infrastrukturu i stambene objekte u istoriji četvorogodišnjeg rata.

Evropska komisija je u Briselu poručila novinarima da „još nema znakova takve spremnosti (za prekid vatre)“ od strane Rusije, imajući u vidu njenu odluku da „uništava civilne ciljeve i ubija ljude“ u utorak.

Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas, bivša premijerka Estonije, kao i estonsko Ministarstvo spoljnih poslova, takođe su iznijeli isti stav, uprkos Karisovim izjavama, što pokazuje koliko je ovo pitanje sporno.

„Nije moguće ulaziti u razgovore sa Rusijom, niti joj treba nuditi izlaz iz izolacije“, rekao je portparol estonskog Ministarstva spoljnih poslova za Euronews u srijedu.

Betel protiv Kalas

U međuvremenu, Betel je napao Kalas, rekavši: „Ko predstavlja Evropu? Vidim da Kaja Kalas nije bila… u Vašingtonu kada su se vodili razgovori [o Ukrajini] sa predsjednikom (Trampom). To je njen posao.“

On ju je takođe diskvalifikovao kao potencijalnog izaslanika EU za Rusiju, uz obrazloženje da „oni (Rusi) ne žele da razgovaraju sa Kajom Kalas“.

Evropska komisija je ranije saopštila da će do direktnih razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom morati da dođe „u nekom trenutku“ ako rat u Ukrajini treba da se okonča.

„Mir u Ukrajini zavisi od jedne jedine osobe: ta osoba je, kao što svi vrlo dobro znate, predsjednik Putin“, rekla je glavna portparolka Evropske komisije Paula Pinjo novinarima. „Dakle, očigledno je da će u nekom trenutku morati da se razgovara i sa predsjednikom Putinom.“