Brane koje su izazvale katastrofu u Libiji jugoslovenske proizvodnje: Ali, zašto su pukle? VIDEO

15.09.2023. | 21:53

Dvije brane od gline i kamenja koje su pukle u libijskom gradu Derni, nakon čega se ogromna količina vode sručila na grad i odnijela 11.300 života, dok se još 10.000 ljudi vodi kao nestalo, projektovala je i izgradila jugoslovenska kompanija “Hidrotehnika-Hidroenergetika” sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Kako su jugoslovenske kompanije često gradile u ovom dijelu svijeta, ni u jednom trenutku se nije dovodio u pitanje kvalitet gradnje. Naprotiv, lokalne vlasti priznale su da brane nisu održavane u posljednje dvije decenije.

Dragan Savić, profesor hidroinformatike Univerziteta u Eksteru za Euronews svet kaže da su standardi gradnje bili najbolji, koliko je to bilo moguće u to vrijeme.

“Činjenica je da ni danas nema dovoljno hidroloških i meteoroloških podataka koji bi se koristili za izgradnju takvih brana. Pa, zamislite onda šta je bilo šezdesetih godina prošlog veka. Te brane su se konkretno gradile od 1973. do 1977. godine. Dakle, korišćeno je ono što je tada bilo dostupno od podataka”, kaže Savić i dodaje da je pitanje kako bi u ovakvim meteorološkim okolnostima koje je izazvala oluja “Danijel” reagovala i brana koja je izgrađena po poslednjoj tehnologiji.

“Ovo je bilo pet-šest puta više vode nego što je zapremina te brane iznad Derne”

Ovakve katastrofe obično uzrokuju dva faktora – jedan su hidrološki ili klimatski faktori, a drugi ljudski, ističe Savić.

“U ovom slučaju mislim da je prevashodno bio značajan taj hidrološki faktor. Ali, treba reći da su do 2011. godine neke turske firme bile angažovane da odrade posao održavanja tih brana, ali su uslijed civilnog rata pobegli i ostavili svu tu opremu koju više niko nije dirao. To je, pretpostavljam, prilično doprinielo da te brane popuste”, dodaje on.

Nesporno je da je u pitanju ogromna količina vode, odnosno 440mm kiše po metru kvadratnom.

“Kada to pomnožite sa veličinom sliva, to je kao kada sipate u jednu kantu mnogo više vode nego što može da stane. Taj cijeli sliv je uzan i nema vremena da se proširi. Voda ne vrlo brzo sručila u tu uzvodnu branu i potom krenula nizvodno. Te brane ne pucaju tako brzo, tako da je bilo mogućnosti, da su imali osmatračku službu, da se ljudi obavijeste o dolasku poplavnog talasa. Nažalost, to je izgleda zakazalo”, ističe Savić.

Na pitanje da li u eri klimatskih promjena, to znači da više ništa nije 100 odsto sigurno, prof. Savić odgovara:

“Tako je. Prije svega treba da znamo da su se velike poplave u toj rijeci desile i 1945. godine. A tadašnja poplava iznosila je 53 miliona kubnih metara i bila bi previše da su tada postojale te brane koje su projektovane za 19,5. Nove brane se prave sa mnogo većim faktorom sigurnosti, ali, kao što znate, ništa nije 100 osto sigurno. Kada imate ovako ekstremne situacije, onda dolazi i do ovakvih katastrofa”, zaključuje Savić u razgovoru za Euronews svet.

“Razmjere uništenja su ogromne”

Inženjer Aladin Saud iz Tripolija u razgovoru za Euronews svet kaže da je situacija u Libiji trenutno deprimirajuća i da se isključivo razmišlja o pomoći ugroženom stanovništvu Derne, mnogo više nego o uzrocima katastrofe.

“Puno je sada stvari potrebno, prioriteti su hrana i voda, zdravstvena njega, smještaj. I kada samo pomislite, na stotine porodica su sve izgubile, ništa više nemaju”, kaže Saud i nastavlja:

“Nije stvar samo u tome šta se dešava sada, ili šta će biti za tri dana, već kakva će situacija biti za tri meseca. Posebno jer dolazi zima. Kada je riječ o pomoći, situacija je složena, glavni problem je pristup, Derni se na primjer može prići samo s juga”

Kako kaže, biće vremena da se razmišlja o tome šta se dogodilo, da li su građani Derne mogli da se evakuišu i kako su brane popustile pred tolikom količinom vode.

“Sada je fokus na potrazi i pomoći preživelima. Iskreno, ovo je prvi put da se ovakva katastrofa desila u Derni, to je nešto novo i po meteorološkim standardima. Riječ je o 440 mililtara vode po metru kvadratnom, to je ogromna brojka”, zaključuje Saud u razgovoru za Euronews Srbija.

“Nije bilo nikakvog upozorenja”

Samo u gradu Derna na istoku zemlje poginulo je više od 11.300, dok se još 10.000 ljudi vodi kao nestalo. Vjeruje se da je u oblasti koju naseljava oko 100.000 ljudi, posle pucanja dvije brane voda odnijela čitave kvartove u more.

“Nestali su moj sin, doktor koji je ove godine diplomirao, moj nećak i cijela njegova porodica, moje unuče, moja ćerka i njen muž, i još uvek tragamo za njima. Svi su uznemireni i ljuti. Nije bilo nikakvog upozorenja”, kaže Kalifa Otman, preživjeli.

Međunarodni i lokalni spasilački timovi, vojska i dobrovoljci upozoravaju da zbog velikog broja leševa postoji opasnost od širenja zaraznih bolesti.

“Bilo je leševa koje je poplava bacila u more, a more ih sad izbacuje na površinu, izvlačimo ih na kopno. Među njima su djeca i oni koji se vode kao nestali. Za pretragu mora je potrebno vrijeme, jer kao što vidite, more ima boju blata”, ističe Musa Abdulah, dobrovoljac.

Stradanje i razaranje koje je izazvala mediteranska oluja “Danijel” koja je prethodno pogodila Grčku, Tursku i Bugarsku pokazala je još jednom koliko priroda može da bude surova, ali ranjivost naroda koji živi u poltičkom haosu više od jedne decenije.

“Međunarodne spasilačke timove i humanitarnu pomoć mora da odobri vlada sa sjedištem u Tripoliju. Da bi pomoć stigla u najugroženije oblasti potrebno je da se saglase obe rivalske vlade”, kaže Klaudija Gazini iz Međunarodne krizne grupe.

Ujedinjene nacije pak, ocjenjuju da je broj žrtava mogao da bude mnogo manji.

“Da je Libija imala funkcionalnu meterološku službu, snage za upravljanje vanrednim situacijama bile bi u stanju da izvrše evakuaciju ljudi i mogli smo da izbjegnemo većinu ljudskih žrtava”, rekao je Peteri Talas, generalni sekretar Svetske meteorološke organizacije UN.