Bježe od oštre zime i teških socijalnih uslova: Veliki priliv imigranata sa Balkana tokom zime

09.03.2023. | 17:31

Gradovi u Njemačkoj suočili su se ove zime sa novim prilivom imigranata, ali se ovaj put ne radi o ljudima koji bježe od sukoba u Ukrajini, već o stanovnicima zapadnog Balkana koji bježe od oštre zime i teških socijalnih uslova života u svojim zemljama, piše evropska medijska mreža “Juronjuz”.

Službenik za štampu u Gradskoj upravi Kelna Katja Rojter izjavila je da je Keln u posljednjih nekoliko mjeseci registrovao više migranata sa zapadnog Balkana nego u periodu ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine.

“Više od 1.000 ljudi sa zapadnog Balkana smješteno je u Kelnu. Usljed varijacija nije moguće odrediti tačan broj. Oko 40 odsto izbjeglica dolazi iz Ukrajine, a iz drugih država više od 60 odsto, većinom iz Albanije”, rekla je Rojterova.

Keln ne daje imigrantima sa Balkana status izbjeglica sve dok im njemačke vlasti ne dodijele zakoniti status azilanata, što može da traje mjesecima.

“Zbog loših socijalnih uslova u zemljama porijekla, kao što su veliki troškovi za materijal za grijanje, ljudi sa zapadnog Balkana idu u Njemačku tokom zime i vraćaju se u proljeće. To se ponavlja svake godine”, navela je Rojterova.

Rojterova je naglasila da grad Keln ima obavezu da pronađe smještaj za sve izbjeglice, bez obzira na nacionalnost i porijeklo.

U Gornjoj Bavarskoj, čiji je glavni grad Minhen, trenutno se nalazi 850 migranata sa Balkana, što je gotovo dvostruko u odnosu na prošlu godinu. Većina tih ljudi dolazi iz Srbije, uključujući Kosovo i Metohiju, Sjeverne Makedonije i Albanije.

Keln je dostigao zvanični kapacitet kada se radi o broju izbjeglica koje može da primi, sa stopom prijema od čak 107,23 odsto.

“Juronjuz” naglašava da je tokom 2022. godine za ilegalne prelaske granice u EU najčešće korišćena balkanska ruta, te da je registrovano 145.600 ilegalnih prelazaka granice preko zapadnog Balkana, što je za 136 odsto više u odnosu na godinu dana ranije i najveći registrovani broj od 2015. godine.

Balkansku rutu su koristili državljani raznih zemalja, a među registrovanim prelascima većinu čine državljani Sirije, Avganistana i Turske.

U tekstu se podsjeća da je EU odlučila da pojača prisustvo na granicama regiona, te da će uskoro na granične prelaze na zapadnom Balkanu biti poslati službenici evropske agencije za kontrolu granica Fronteks.

“Juronjuz” upozorava da bi, iako je broj izbjeglica trenutno mali, rastuće tenzije u odnosima Beograda i Prištine mogle da dovedu do većeg broja migranata iz regiona u budućnosti.

Medijska mreža napominje da su tenzije u odnosima Beograda i Prištine porasle od novembra, kada su privremene institucije u Prištini zabranile Srbima na Kosovu i Metohiji da voze automobile sa tablicama Srbije.