Bajden se pravda: Moja odluka je ispravna, Avganistanci nisu spremni da se bore za sebe

Predsjednik SAD Džozef Bajden obratio se naciji povodom situacije u Avganistanu i istakao da čvrsto stoji iza svoje odluke o povlačenju američkih trupa iako priznaje da se situacija na terenu odigrala mnogo brže nego što je očekivao.

Džozef Bajden, koji se ranije nego što je bilo planirano vratio u Vašington sa odmora u Kemp Dejvidu, obratio se naciji i istakao da čvrsto stoji iza odluke o povlačenju američkih trupa iz Avganistana.

“U potpunosti stojim iza svoje odluke. Nakon 20 godina, na teži način sam naučio da nikada nije bilo pravo vrijeme za povlačenje američkih snaga”, rekao je Bajden.

Istakao je da je pažljivo odmjerio rizike prije donošenja odluke, ali je priznao da se situacija na terenu odvijala brže nego što je očekivao.

“Pomno smo pratili situaciju i sve smo detaljno planirali. Uvijek sam obećavao da ću biti iskren prema američkom narodu – istina je da se sve dogodilo brže nego što smo očekivali”, rekao je Bajden.

Naglasio je da Amerikanci ne mogu i ne treba da umiru i da se bore u ratu u kojem Avganistanci, kako kaže, nisu spremni da se bore sami za sebe.

“Avganistanski politički lideri odustali su i pobjegli iz zemlje. Vojska je poražena, negdje bez pokušaja borbe. Ako ništa drugo, razvoj događaja od prošle sedmice pokazao je je da je okončanje američkog vojnog angažmana u Avganistanu sada prava odluka”, rekao je Bajden.

Rekao je da bi Kina i Rusija željele da SAD i dalje troše milijarde dolara u Avganistanu.

“Njihova vojska je brojala 300.000 ljudi, dali smo im oružje, plate, dobijali su pomoć iz vazduha. Dali smo im šansu, ali nismo mogli da im damo volju da se bore”, dodao je Bajden i rekao da ne želi da vidi još nadgrobnih spomenika na vojnom groblju u Arlingtonu u Virdžiniji.

Objasnio je da američka misija u Avganistanu, koja je započela prije dvije decenije, nikad nije bila usmjerena ka “izgradnji nacije”.

“Otišao sam u Avganistan prije skoro 20 godina sa jasnim ciljevima: uhvatiti one koji su nas napali 11. septembra 2001. i uvjeriti se da Al Kaida ne može da koristi Avganistan kao bazu iz koje će nas ponovo napasti. Učinili smo to. Nikada nismo odustali od lova na Osamu bin Ladena i uhvatili smo ga. To je bilo prije deset godina”, podsjetio je Bajden.

Naglasio je da je jedini nacionalni interes u Avganistanu oduvijek bio isti – sprečavanje terorističkog napada na američku domovinu.

Bajden je rekao da se događaji u Avganistanu brzo razvijaju i da tim za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće pomno prati situaciju na terenu.

Kritike sa svih strana

Bajdenovo obraćanje naciji povodom situaciji u Avganistanu pomno je očekivano, zbog čega se predsjednik SAD ranije nego što je bilo planirano vratio u Vašington sa odmora u Kemp Dejvidu, kako bi konačno odgovorio na kritike koje stižu sa svih strana.

Brojni Bajdenovi kritičari smatraju da je nedopustivo što se predsjednik SAD nije ranije oglasio, iako je njegova odluka da povuče američke snage iz Avganistana direktno uticala na brzo napredovanje talbana, koje se završilo zauzimanjem glavnog grada Kabula.

Politički protivnici, ali i brojni analitičari, pa čak i mediji tradicionalno naklonjeni demokratama, kritikuju Bajdenovu administraciju jer nije predvidjela šta će se dogoditi kada američki vojnici napuste Avganistan.

Pogrešno su procjenili situaciju na terenu, precijenili su snagu i odlučnost avganistanske vojske, a potcijenili fanatične talibane.

Čak i oni koji vjeruju da je ispravna Bajdenova odluka da SAD izađu iz iscrpljujućeg rata koji ne mogu da dobiju i koji im više nije u interesu da vode, zgroženi su dešavanjima na aerodromu u Kabulu, gdje su brojni Avganistanci na sve moguće načine pokušavali da se dokopaju američkih aviona, pa čak i kačeći se za njih prije poletanja.

Bajden je izazvao gnjev i ratnih veterana koji smatraju da je povlačenje američkih trupa iz Avganistana poništilo decenije rada i žrtvovanja američkih vojnika i utrlo put humanitarnoj katastrofi.

Kritike na Bajednov račun stižu i zbog načina na koji su službenici američke ambasade, ostavljeni do posljednjeg časa u Kabulu, morali da napuste objekat, panično uništavajući za sobom osjetljive dokumente i “predmete koji bi se mogli zloupotrijebiti u propagandne svrhe”.

Fotografije helikoptera iznad krova američke ambasade mnoge su podsjetile na slične scene iz Sajgona u Vijetnamu 1975. godine, iako američki državni sekretar Entoni Blinken tvrdi da su takva poređenja zlonamjerna i da je za razliku od vijetnamske, avganistanska misija bila uspješna.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD Džejk Saliven stao je u Bajdenovu odbranu rekavši da je brzina kojom su talibani osvajali gradove bila mnogo veća nego što je iko očekivao, uključujući Avganistance, a i mnoge analitičare koji su pažljivo posmatrali dešavanja.

“Predsjednik nije vjerovao da je neizbježno da talibani preuzmu kontrolu nad Avganistanom. Smatrao je da bi avganistanske bezbjednosne snage mogle da se bore jer smo na njih potrošili 20 godina i desetine milijardi dolara, obučavajući ih uz najbolju opremu, pružajući im podršku američkih snaga. Kada je došlo do sukoba, odlučili su da se povuku i ne bore se za svoju zemlju”, rekao je Saliven.

Ostavite komentar: