Analitičari tvrde: Ovi izbori će biti najznačajniji tokom 2026. godine

01.01.2026. | 15:55

Globalnu političku scenu očekuje niz značajnih izbora u 2026. godini, koji će oblikovati vlade, zakonodavna tijela i predsjedničke mandate od Evrope i Južne Amerike do Azije, Sjeverne Amerike i Australije.

Analitičari navode da će fokus birača biti na ekonomskim pitanjima, bezbjednosti, socijalnim reformama i dugoročnim političkim strateškim odlukama.

Evropu očekuju parlamentarni izbori u Sloveniji, Mađarskoj i Švedskoj, predsjednički u Portugalu i Estoniji, izbori za parlament u Rusiji, dok se u Americi očekuju međuizbori za Senat i Predstavnički dom, koji su uvijek neka vrsta pokazatelja kako će izgledati naredni predsjednički izbori.

U Evropi će se izbori za predsjednika Portugala održati 18. januara, a eventualni drugi krug 8. februara, dok lista kandidata još uvijek nije konačna.

Aktuelnom predsjedniku Marselu Rebelu de Susi, koji je na toj funkciji od 2016. godine, po Ustavu je zabranjeno da se kandiduje za treći uzastopni mandat.

Nekoliko političara proglasilo je svoju kandidaturu, uključujući bivšeg koordinatora Radne grupe za vakcinaciju protiv korone Enrikea Guveju e Mela i bivšeg lidera Socijaldemokratske partije Luisa Markeša Mendeša.

U Sloveniji će biti održani parlamentarni izbori, na kojima će se birati Narodna skupština, odnosno Državni zbor, koji određuje sastav vlade, ali i predsjednički izbori.

Državni zbor ima 90 članova koji se biraju na četvorogodišnji mandat, a svi osim dva biraju se korišćenjem D’Ontove metode proporcionalne zastupljenosti sa lista, dok se preostala dva člana biraju iz redova italijanske i mađarske etničke manjine korišćenjem Borda sistema prebrojavanja.

Opštinski izbori u Francuskoj planirani su za mart, a na njima će biti izabran i gradonačelnik Pariza, dok će se u septembru u Francuskoj birati 178 članova Senata.

U Mađarskoj je 12. april rezervisan za parlamentarne izbore, a Viktor Orban, premijer zemlje od 2010. godine, i njegova stranka Fides osigurali su 2022. godine četvrtu uzastopnu dvotrećinsku većinu u parlamentu sa 54 odsto glasova, piše „Council on Foreign Relations“ i dodaje da analitičari ocjenjuju da će kampanja za naredne izbore vjerovatno biti usmjerena na inflaciju, troškove energije i spor ekonomski rast.

Na lokalnim izborima 7. maja u Ujedinjenom Kraljevstvu biraće se 5.036 mjesta u 136 lokalnih jedinica u Engleskoj, uključujući šest gradonačelnika.

Na Kipru će zakonodavni izbori biti održani 24. maja, kada će biti izabrano 56 od 80 članova Predstavničkog doma, uz mogućnost ranijeg održavanja izbora u slučaju raspuštanja parlamenta.

U Španiji će se održati regionalni izbori – u Andaluziji 30. juna i u Kastilji i Leonu 15. marta, za izbor lokalnih vlasti.

U Švedskoj će opšti izbori biti održani 13. septembra, a kako se navodi, vlada desnog centra premijera Ulfa Kristersona suočava se sa porastom nasilja bandi, imigracionim pitanjima i kritikama opozicije zbog kontroverznog budžeta za 2026. godinu, koji predviđa velika smanjenja poreza i povećanje izdvajanja za odbranu.

Očekuje se da će se 2026. godine u Estoniji održati indirektni izbori za predsjednika države, gdje se, po zakonu, predsjednik Estonije bira indirektno. Parlament ima zadatak da prvo izabere predsjednika, a ako nijedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, odnosno 68 glasova od 101, predsjednika bira izborni kolegijum koji se sastoji od poslanika i predstavnika lokalnih samouprava.

Ukoliko ni izborni kolegijum ne uspije da postigne većinu, postupak se ponovo vraća parlamentu.

Aktuelni predsjednik Alar Karis odslužio je jedan mandat i ima pravo da se ponovo kandiduje.

Zakonodavni izbori u Rusiji zakazani su najkasnije za 20. septembar, kada će biti izabrano 450 poslanika Državne dume devetog saziva. Vladajuća stranka Jedinstvena Rusija osvojila je 324 mjesta na izborima 2021. godine.

Prema izbornim zakonima, mandat Državne dume ograničen je na pet godina. Polovina mjesta, odnosno 225, bira se proporcionalnim sistemom po stranačkim listama sa izbornim pragom od pet odsto, dok se druga polovina bira u 225 jednomandatnih izbornih jedinica većinskim glasanjem.

U Bosni i Hercegovini opšti izbori zakazani su za 4. oktobar, a na njima će se birati članovi Predsjedništva, delagati u Parlamentarnoj skupštini BiH, te entitetske i kantonalne vlasti.

Opšti izbori u Danskoj trebalo bi da budu održani najkasnije do 31. oktobra. Ti izbori obuhvataju svih 179 mjesta u danskom parlamentu, Folketingu, uključujući Grenland i Farska ostrva.

Parlamentarni i predsjednički izbori u 2026. godini biće održani i u Bugarskoj, ali tačan datum za sada nije poznat. Nakon ostavke vlade Rosena Željazkova, izazvane protestima, parlamentarni izbori biće sedmi vanredni izbori od 2021. godine, dok se predsjednički izbori očekuju nakon što aktuelni predsjednik Rumen Radev ne može da se kandiduje zbog ograničenja mandata.

U Sjedinjenim Američkim Državama 3. novembra biće održani međuizbori za Predstavnički dom, Senat i guvernere pojedinih saveznih država.

Međuizbori tradicionalno služe kao referendum o predsjedniku i njegovoj stranci, a ekonomija, inflacija i bezbjednost biće ključne teme. Oko 60 odsto Amerikanaca smatra da zemlja ide u „pogrešnom smjeru“, uz izraženu ekonomsku zabrinutost zbog rasta troškova života, stagnacije plata i rastućeg straha da bi vještačka inteligencija mogla uništiti više radnih mjesta nego što ih stvara.

Kada je riječ o Južnoj Americi, u Kolumbiji će predsjednički izbori biti održani 31. maja. Aktuelni predsjednik Gustavo Petro neće moći da se kandiduje, a glavni kandidati su Ivan Sepeda iz Petrove partije, centrista Serhio Fahardo i desničarski advokat Abelardo de la Esprijela.

Predsjednički izbori u Brazilu biće održani 4. oktobra, kada će se, pored predsjednika države, birati i potpredsjednik, članovi Nacionalnog kongresa i lokalne funkcije. Aktuelni predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva kandidovao se za reizbor, dok bivši predsjednik Žair Bolsonaro služi kaznu od 27 godina zatvora zbog podsticanja puča nakon što je prije četiri godine izgubio od Lule, te mu je zabranjeno da se kandiduje.

U jugozapadnoj Aziji 27. oktobra biće održani izbori za Kneset u Izraelu. Poslije višestrukih pokušaja formiranja vlade, izraelski premijer Benjamin Netanjahu dominira politikom već tri decenije, a analitičari ocjenjuju da Kneset mora da usvoji novi budžet do marta.

Ove godine biće održani i izbori u Indiji. Očekuju se izbori za Radžja Sabhu, odnosno zakonodavne skupštine četiri države i jedne savezne teritorije, kao i lokalni izbori.

Izbori će biti održani i u Južnoj Australiji 21. marta, kada će se birati članovi 56. parlamenta, uključujući 47 mjesta u Donjem domu Skupštine i 11 od 22 mjesta u Zakonodavnom savjetu.

U Africi će izbori biti održani u Alžiru, Kamerunu, Džibutiju, Etiopiji, Gambiji, Libiji, Maroku, Kongu, Južnoj Africi, Južnom Sudanu, Ugandi i Zambiji.

Analitičari navode da će globalni izbori u 2026. godini biti test političkih snaga i reakcije birača na ekonomske i društvene izazove, a njihovi rezultati imaće dugoročne posljedice po regionalnu i međunarodnu politiku, prenosi TANJUG.