Komšić nakon 20. jula predlaže Šarovića za predsjedavajućeg Savjeta ministara?

Iako u javnosti RS i Federacije postoji gotovo opšti utisak da su sve aktivnosti u vezi s formiranjem vlasti na nivou BiH uzaludne i jalove i da će status kvo još dugo potrajati, rasplet bi mogao da se dogodi veoma brzo, saznaje portal opcija.net.

Naime, stranke koje su u prethodnom sazivu činile Savjet ministara, a u tzv. tehničkom mandatu kontrolišu ovaj organ i nakon posljednjih opštih izbora, spremne su da redizajniraju ranije partnerstvo, te ga ozvaniče i za predstojeći period – do 2022. godine.

Ovakav scenario, prema nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama, počeće da se realizuje od 20. jula, kada Željko Komšić preuzme mandat predsjedavajućeg Predsjedništva BiH od Milorada Dodika, budući da tog datuma ističe osam mjeseci, koliko je Dodik proveo na ovoj funkciji, pa slijedi rotacija unutar Predsjedništva.

Na novoj poziciji, Komšić će predložiti Parlamentarnoj skupštini BiH budućeg predsjedavajućeg Savjeta ministara. To neće biti Zoran Tegeltija, kako se ranije najavljivalo u pregovorima sa Dodikom i SNSD-om, već novoizabrani predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

Da je ovakav poduhvat na pomolu nakon skupštine SDS-a i pobjede na izborima za novog predsjednika stranke, potvrđuju Šarovićevi javni istupi, kako najnoviji, u kojima je potvrdio da će o vlasti “razgovarati sa partijama iz FBiH” i da u tome “nema nikakve drame”, tako i raniji, kada je poručio da SDS ne treba da bude pasivni posmatrač, već aktivni učesnik pregovora o formiranju Savjeta ministara.

Takva zamisao bila bi veoma teško izvodljiva da je u pitanju potpuno nova struktura Savjeta ministara. Međutim, Šarović, kao potencijalni “mandatar”, već jeste član SM i ministar spoljne trgovine BiH, kao i većina aktera ovog plana, zbog čega bi scenario, u formalno-pravnom smislu, bio predstavljen kao rekonstrukcija postojećeg Savjeta ministara, a ne kao formiranje potpuno drugačijeg saziva ovog tijela.

Prema ovoj ambiciji, u jezgru vlasti na nivou BiH do 2022. bili bi SDA, HDZ i SDS, sa svojim partnerima. Postoje brojne procjene da je HDZ Dragana Čovića nespreman za učešće u ovoj kombinaciji, zbog lojalnosti partnerstvu sa SNSD-om i Miloradom Dodikom. Međutim, tako je bilo i prije četiri godine, pa se HDZ ipak prilagodio savezu SDA – SZP i uključio u vlast bez SNSD-a, dajući do znanja da su, prije svega, u politici vođeni pragmatizmom, koji im, naravno, nije prepreka da održe korektne odnose sa Dodikom i njegovom strankom.

U svakom slučaju, odnos snaga u Parlamentu BiH potvrđuje da je takva matematika moguća. Jer, u Predstavničkom domu PS BiH, koji ima ukupno 42 člana, za natpolovičnu većinu neophodna su 22 člana. SDA ima devet poslanika (osam iz FBiH, jednog iz RS), HDZ pet, a Komšićev DF tri mandata.

Pošto je u savez sa SDA i DF-om ušao i SBB Fahrudina Radončića, koji ima dva mandata, entitetska većina u FBiH, iz koje dolazi 28 poslanika, apsolutno je nesporna, do te mjere da im vjerovatno neće biti potrebna podrška poslanika manjih stranaka, kakve su Nezavisni blok, A – SDA ili PDA, koje imaju po jedan mandat.

Diskutabilniji segment ovog plana nalazi se u RS, budući da SNSD ima četiri od pet delegata u Domu naroda BiH, a šest od 14 poslanika u Predstavničkom domu, zajedno sa Nenadom Stevandićem, izabranim na njihovoj listi. Tu su još i Jakov Galić (SP), te Obren Petrović (ex – SDS, sada SNSD), kao osobe na koje se ne može računati u kombinaciji sa Komšićem i Šarovićem. Ipak, u opticaju ostaju po dva poslanika PDP-a i SDS-a, ali i Nenad Nešić iz DNS-a, tako da kreatorima ovog plana do 20. jula preostaje da osmisle kako će prebroditi otežavajuće okolnosti za ostvarivanje njihovih političkih ambicija.

 

Izvor:(Opcija.net)



Ostavite komentar: