Dodik: BiH je dospjela u glib iz kog teško može da se izvuče

Tvrdnja da bi BiH funkcionisala da je tretirana kao državna zajednica triju konstitutivnih naroda ni na koji način ne izlazi iz okvira Dejtona, jer je suština tog sporazuma da je ključna vlast na entitetima i trima konstitutivnim narodima, poručuje predsedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

U prilog ovoj tezi Dodik u izjavi za Sputnik podsjeća da je Aneksom 4 Dejtonskog sporazuma predviđeno da su sva ovlašćenja na entitetima, kao i da prije bilo kakvih izmjena Ustava mora da se donese sporazum strana, a to su opet dva entiteta.

„Međutim, oni koji su bili dužni da paze i bdiju nad Dejtonskim sporazumom su ga skrnavili, najviše visoki predstavnik, služeći se manipulacijama u kojima se nalazila prijetnja smjenjivanjem i kažnjavanjem što ne spada u demokratiju, a to je doprinijelo tome da Bosna danas izgleda više kao surogat nego kao ozbiljna tvorevina“, navodi ovaj lider.

Da je BiH građena na temeljima Dejtona, kao državna zajednica dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda danas bi, smatra Dodik, bila uspješnija.

„Ovako, visoki predstavnik i dio međunarodne zajednice svih ovih godina su bukvalno atakovali na Ustav i dejtonske vrijednosti i uništili u temelju povjerenje u mogućnost da se izgradi BiH jer je ukinut bazični konsenzus oko Dejtonskog sporazuma koji smo imali“, navodi predsedavajući Predsjedništva BiH.

On ne prvi put skreće pažnju da stanje na terenu u BiH potpuno odudara od onoga što je dogovoreno u Dejtonu, a da oni koji su krivi za to bahato kažu da je problem taj sporazum.

„Problem su oni koji su ga urušili i koji nikad nisu htjeli da ga sprovedu i problem su oni koji uporno pokušavaju da nametnu BiH neoliberalni koncept u kom ne postoje narodi već samo građani, a pošto su Bošnjaci većinski narod, onda bi to značilo da vlast pripada njima. Sve je to doprinijelo da BiH dospije u glib iz kog teško može da se izvuče“, izjavio je za Sputnik Milorad Dodik.

U prilog ovom zaključku Dodik navodi pritužbe Hrvata koji su nezadovoljni svojom pozicijom majorizacije od strane Bošnjaka u Federaciji i na nivou kantona.

Uzurpacija i centralizacija mnogih funkcija kojima je oduzeto pravo Hrvatima da participiraju u donošenju odluka doveli su do nepovjerenja Hrvata prema načinu organizovanja Federacije, pa se, podseća Dodik, sve češće čuju zahtjevi za formiranje hrvatskog entiteta.

„Ovo govorim samo da bih potkrijepio činjenicu da je u BiH danas daleko više problema nego ranije i da se nasilje međunarodne zajednice pokazalo kao kontraproduktivno. Oni prave neku iluzornu tvorevinu u kojoj jeste uspostavljen mir — jer narodi ovdje ne žele da ratuju — ali to svakako još uvijek ne znači da ovdje vlada zadovoljstvo postojećim konceptom“, konstatuje Dodik.

Pokušali su, kaže, da Bosni i Hercegovini nametnu neoliberalni pristup uređenju države u skladu sa teorijama Fransisa Fukujame o „kraju istorije“ i na globalizaciji.

„Rezultat je da BiH više liči na eksperiment tih međunarodnih krugova koji su željeli da vide dokle mogu ovdje da idu sa političkim nasiljem i kako mogu da podjarme narode vršeći to nasilje. Sad se vidi da BiH toliko godina poslije rata nije došla nigdje“, ističe na kraju Dodik.



Ostavite komentar: