Zemunski klan i politika: Tajne koje ne smiju biti zaboravljene

11.12.2025. | 10:58

Vlast u Srbiji pokušava da promijeni još jedan zakon kojim, u stvari, želi praktično da ukine TOK. Plan im je da ukinu ovo Posebno odjeljenje i podrede ga Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, na čijem čelu se nalazi Nenad Stefanović.

To bi u suštini predstavljalo gašenje institucije čije je formiranje premijer Srbije Zoran Đinđić platio životom, piše Nedeljnik.

Osnovna ideja TOK-a, odnosno Javnog tužilaštva za organizovani kriminal bila je Đinđićev obračun sa „zemunskim klanom“. Kako nije postojao efikasan način da se obračuna sa ovom kriminalnom grupom – zbog neefikasnosti tadašnjih tužilaštava i sudova, ali i zbog izbušenog sistema – Đinđićeva vlast donijela je zakon koji je omogućio da član kriminalne grupe progovori o svim zločinima i na taj način sebi obezbijedi povoljniji status. Takvi svjedoci nazivaju se svjedoci-saradnici.

Kada je zakon konačno donesen, u februaru 2003. godine, i na osnovu njega izabran prvi specijalni tužilac Jovan Prijić, započeo je obračun sa mafijom. Dan prije ubistva Đinđića, 11. marta, Prijić je na tajnoj lokaciji završio uzimanje iskaza od Ljubiše Buhe Čumeta. Na osnovu toga napravljen je plan da se članovi „zemunskog klana“ uhapse 15. marta.„Zemunci“ su, nažalost, bili brži. 12. marta ubili su Đinđića, vjerujući da će se tako spasiti zatvorskih kazni, što je potvrđeno pravosnažnom sudskom presudom.

Vanja Bajović objašnjava da su nastojanja vlasti da ukine TOK, kako bi zaštitili sebe, pravno u potpunosti neutemeljena. Posebno je sporna argumentacija da „za takvim tužilaštvom više ne postoji potreba“.

Ona dodaje da kod nas još prevladava stav zasnovan na Zakonu iz 1948., prema kojem je tužilaštvo produžena ruka države i partije, odnosno izvršne vlasti.

„To je bilo tipično za socijalizam, jer je važilo načelo jedinstva vlasti i nije postojala podjela na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Tužilaštvo je definisano kao državni organ, zadužen za zaštitu socijalističkog poretka. Danas, međutim, Ustav proklamuje podjelu vlasti, a tužilaštvo je samostalan državni organ – ne dio izvršne vlasti. Sada je javno i njegova svrha je zaštita javnog interesa, a ne interesa države i vlastodržaca“, navodi profesorka Bajović.

Gostiljac ukazano najavljeno ukidanje TOK-a, odnosno njegovo stavljanje pod nadležnost VJT, smatra „najopasnijom pojavom od početka vladavine aktuelne vlasti“.

„Korišćenje moći oličene u robotizovanoj skupštinskoj većini za neutralisanje TOK-a i zaštitu osumnjičenih državnih funkcionera predstavljalo bi formalni kraj političkog i pravnog sistema u Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa“, ističe Gostiljac.

On dodaje da bi to bilo ustoličenje autokratije koja odbija da se povinuje zakonu i koja je jača od zakona. Napadi na univerzitet, prosvetare, glumce, sportiste, sudije i tužioce, te prijetnje advokaturi da će biti rascepkana na više komora, nesumnjivo će dovesti do ujedinjavanja ovih segmenata i stvaranja uslova za kraj ove vlasti.

Gostiljac naglašava da ne može biti stepenovanja nezavisnosti i samostalnosti u radu sudova i tužilaštava. „Oni to ili jesu, ili nisu. Samo jedan primjer selektivne primjene prava ili stavljanje pravosuđa u podređen položaj prema izvršnoj vlasti ruši cijeli sistem i izaziva nepoverenje prema sudstvu. Današnje postupanje TOK-a važno je jer stvara i jača to poverenje“, kaže bivši predsjednik Advokatske komore Srbije.

Ipak, Gostiljac sa rezervom pristupa cijeloj pozadini priče o postupanju TOK-a. „Ne znamo kompletnu pozadinu i još je rano za konačne procjene, ali šta nam, osim nade i borbe, preostaje? Današnja tužilačka organizacija podijeljena je i u toku je okršaj između različitih pravaca i grupa, što samo na prvi pogled zvuči kao kritika“, zaključuje Gostiljac.