Vukelić: Zločin nad Srbima u “Oluji” ostao nekažnjen, obaveza Srbije i Srpske da čuvaju sjećanje

02.08.2026. | 09:43 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Hrvatska vojno-policijska akcija “Oluja” bila je završni čin etničkog čišćenja srpskog naroda iz Hrvatske i veliki zločin koji je ostao nekažnjen, pa je obaveza Srbije i Republike Srpske da čuvaju sjećanje kako se takva stradanja ne bi ponovila, izjavio je Srni državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Vukelić.

On je ukazao da je “Oluja” na neki način bila i završni čin genocida koji je nad Srbima sprovođen još tokom Drugog svjetskog rata.

Istakao je da je veoma važno što je postala praksa da se Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine obilježava na najvišem nivou naizmjenično u Srbiji i Srpskoj, zahvaljujući dogovoru predsjednika Milorada Dodika i Aleksandra Vučića.

– I Republika Srpska je delila sudbinu srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini. Prva je prihvatila izbegličke kolone koje su tražile spas na srpskoj teritoriji – podsjetio je Vukelić.

On je ukazao da u Hrvatskoj slave kao uspjeh i pobjedu nesumnjive zločine u “Oluji”, kada su ubijani nemoćni starci ili ljudi koji su već napustili prostor sadašnje Hrvatske, podsjetivši na zločin na Petrovačkoj cesti, gdje je hrvatska avijacija bombardovala izbjegličku kolonu i ubijela djecu.

– Oni sve to negiraju, ali to je njihov program koji je zacrtan još od Drugog svetskog rata koji su sproveli u delo – rekao je Vukelić.

On je naveo da je za srpski narod utjeha i veliki dobitak stvaranje i opstanak Republike Srpske, za koju su se borili i Srbi iz Krajine, pogotovo u operaciji “Koridor”, koja simbolično predstavlja bitku za opstanak srpskog naroda zapadno od Drine.

Vukelić je podsjetio da se dio protjeranog srpskog naroda iz Republike Srpske Krajine naselio u Republici Srpskoj, a da je veći dio došao u Srbiju.

– Ostaje sjećanje, ostaje da pamtimo. Ostaju naši belezi, istorijski podaci, crkve, manastiri i mnoge istorijske ličnosti sa prostora Republike Srpske Krajine i današnje Hrvatske, poput Nikole Tesle, Milutina Milankovića, Sime Matavulja, Јosifa Pančića, Branka Radičevića, /blaženopočivšeg/ patrijarha Pavla i mnogih drugih – rekao je Vukelić.

On je napomenuo da je početkom 1991. godine veliki broj Srba protjeran iz takozvanih urbanih dijelova Hrvatske, odnosno većih gradova kao što su Osijek, Zagreb, Zadar i Karlovac, a potom su uslijedile sporadične vojne akcije protiv Srba, poput “Medačkog džepa” i napada na Miljevački plato i Ravne Kotare.

– Zatim je usledila akcija `Bljesak` 1. maja 1995. godine, a onda, u avgustu iste godine i `Oluja`, kada je, u stvari, dovršeno ono što je započeo još /ustaški poglavnik/ Ante Pavelić, uz pomoć nacista i Hitlera u Drugom svetskom ratu, a to je da se Srbi praktično istrebe sa prostora današnje Hrvatske – ukazao je Vukelić.

Naveo je da će u Srbiji tim povodom biti organizovan niz manifestacija, da će se Krajišnici okupiti u Crkvi Svetog Marka, a predviđen je i program u crkvi na Banstolu, koja je posvećena prognanim Krajišnicima.

U crkvenom kompleksu na Banstolu planirana je i izgradnja memorijalnog centra koji će biti posvećen srpskim prognanicima iz Republike Srpske Krajine i u kojem će biti ispisana imena svih Srba stradalih na prostoru Hrvatske u proteklom ratu.

Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine, biće obilježen u Mrkonjić Gradu u utorak, 4. avgusta.

Obilježavanje ovog istorijskog događaja od republičkog značaja organizuju zajednički vlade Republike Srpske i Srbije.

Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.

Na ažuriranoj evidenciji “Veritasa” nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i nakon ove akcije, među njima 1.250 civila, od kojih su tri četvrtine bile starije od 60 godina.

Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina – što predstavlja poseban “crni rekord” građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Јugoslavije, ukazuju u “Veritasu”.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.