Veliki preokret u Crnoj Gori: Prihvatili dva od osam uslova Hrvatske, ključni su još na čekanju

20.10.2026. | 15:43 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Crnogorska vlada promijenila je ime gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem čuvaru u logoru Morinj i naknadno službeno odobrila spomen-ploču hrvatskim zatočenicima u Morinju.

Ove odluke su direktna posljedica pritiska hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na Evropskom savezu u vezi s evropskim putem Crne Gore.

Zvanična Podgorica je tako u jednom danu napravila konkretne pomake u rješavanju dva od osam otvorenih pitanja na kojima Hrvatska godinama insistira u pristupnom procesu, piše Večernji list.

Odluke je Vlada Milojka Spajića donijela 19. oktobra, bez održavanja sjednice, na osnovu saglasnosti većine ministara. Istog dana su objavljene u Službenom listu Crne Gore i stupile na snagu.

Bazen u Kotoru, koji je dosad nosio ime Zorana Džimija Gopčevića, sada se službeno zove “Gradski bazen – Petar II. Petrović Njegoš”.

Šta je odlučeno o spomen-ploči u Morinju?

Istovremeno je riješen i pravni status spomen-ploče u Morinju, postavljene 10. oktobra 2022. godine, koju su zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri.

Crnogorska vlada sada je naknadno odobrila ploču, i to u postojećem obliku, s nepromijenjenim natpisom i dimenzijama, uz izričitu odluku da ostane na sadašnjoj lokaciji. Nadležno tijelo za kulturu naknadno će odrediti ko će biti zadužen za njeno održavanje.

Kako je evropski put uticao na odluke Podgorice?

Posebno je zanimljivo obrazloženje te odluke. Vlada je utvrdila da postoji poseban javni interes za naknadno odobravanje spomen-ploče, a taj interes izravno povezuje s pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji.

Dakle, sama Podgorica u službenom aktu navodi evropski put kao razlog za rješavanje pitanja koje je godinama opterećivalo odnose s Hrvatskom.

Pravni put za obje odluke otvoren je prošle sedmice, kada je crnogorska Skupština izmijenila Zakon o sportu i Zakon o spomen-obilježjima.

Prvim je omogućena promjena naziva sportskih objekata, a drugim naknadno odobravanje već postavljenih spomen-obilježja za koja nije bio sproveden propisani postupak. Vlada je sada iskoristila obje mogućnosti.

Riječ je o dva zahtjeva koja je Hrvatska navela i obrazložila u nedavnom dokumentu o svojoj poziciji, upućenom partnerima u EU. Oba su vezana uz pregovaračko poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, odnosno uz prava žrtava, pomirenje i odbacivanje glorifikacije ratnih zločina.

Koje zahtjeve Hrvatske Crna Gora još nije ispunila?

Zagreb je posebno upozoravao na mogućnost zaklanjanja spomen-ploče u Morinju, što bi, prema hrvatskom stajalištu, poništilo smisao zajedničkog čina sjećanja i pomirenja. Time pitanje Morinja još nije zatvoreno. Hrvatska traži i rješenje odštete za više od 300 svojih državljana koji su od oktobra 1991. do avgusta 1992. bili zarobljeni u tom logoru.

Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.

Među zahtijevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji, kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Zašto su brod “Jadran” i granica i dalje sporni?

Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.

Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.

Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom”uti possidetis juris”, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.